Zaustaviti radove i izvršiti dostojnu ekshumaciju Lakišića harema

Pronalazak skeletnih ostataka i neskshumirani mezoarovi u Lakišića harema koje su tokom izvedbenih radova otkrili radnici G.P. Amiteata realizirajući projekat postavljanja kolektora za kanalizacijske i otpadne vode vidno je uznemirio muslimane u Mostaru.

„Mi odlučno insistiramo da se radovi na izgradnji kolektora pod hitno zaustave. Tražimo od gradonačelnika Mostara da, uvažavajući civilizacijske norme i praksu, zaustavi radove i da se pronađeni skeletni ostaci ekshumiraju, izmjeste, da se omogući pristup Islamskoj zajednici lokalitetu i da se čitav taj teren ubicira i arheološki istraži. Pronađeni skeletni ostaci samo potvrđuju naše sumnje, što smo razumijevali čitajući dokumente i tekstove, da je čitav lokalitet samo poravnan, u nekoj manjoj mjeri samo ekshumiran“, kazao je muftija.

Muftija Dedović uništenja Lakišića harema krajem XIX stoljeća, kao i odnos svih drugih režima prema tom lokalitetu, smatra kontinuiranom diskriminacijom prema višestoljetnom vakufskom nasljeđu, posebno prema mezarjima. „Od dolaska Austrougarske vlasti preko svih potonjih sistema vlasti naša su mezarja bukvalno preorana. U som naučnom istraživanju analizirao sam stotine i stotina dokumenata koji svjedoče o najbrutalnijim atacima na mostarske hareme“, istakao je muftija dodavši kako je upravo to kulturno historijsko nasljeđe sa vrijednom dekoracijom nišana potvrđivalo kontinuitet bosansko-muslimanskog života u ovom gradu. „U većini slučajeva haremi, u kojima su kosti naših predaka, su poravnati u bez valjano obavljene ekshumacije. Događaji s Lakišićem haremom samo potvrđuju tu brutalnost odnosa kakav je bio prije i moramo kazati, nažalost takav je i danas“, kategorično je ustvrdio muftija.

Sve dostupne činjenice i informacije sa radilišta gdje je pronađeno na desetine mezrova, nekoliko ulomaka nadgrobnih spomenika, obrisi i sastav zemljišta, smatra muftija, samo su dodatno ojačale interesovanje i pravo Islamske zajednice za povrat lokaliteta Lakišića vakufa Islamskoj zajednici jer je neprihvatljivo da na tom prostoru budu izgrađene jednonacionalne institucije, institucije jednog naroda i jedne kulture, čime bi se omeđio i prisvojio prostor koji je pripadao muslimanima i Islamskoj zajednici.

„Pozivajući se na civilizacijske norme, na pravdu očekujemo da nadležne gradske strukture, dosita, postupe u skladu sa normama pravde i pravičnosti koje naučavaju sve vjere, da se postupi u skladu sa pravnim normama demokratskog i pluralno uređenog društva u kojem se priznaje pravo na različitost, u kojem se priznaje legitimitet izvornog vlasnika koji potražuje i nastoji povratiti oduzeta prava“, kazao je muftija.

On je podsjetio kako je Islamska zajednica prije desetak godina inicirala kod gradskih struktura da se imovina svih vjerskih zajednica vrati i da im se stavi na raspolaganje, te kako su pozivali i druge vjerske zajednice da im se pridruže u takvom zahtjevu. „Sve to što se sada dešava na lokalitetu Lakišića haremu daje nam za pravo da ponovo aktuleiziramo ovu temi i očekujemo da se razumije i uvaže činjenice na terenu, te da se, još jednom ponavljam, iz poštovanja prema muslimanima, njihovoj tradiciji i historiji, dopusti dostojna ekshumacija pronađenih skeletnih ostataka, da se kompletan prostor, prema postojećim mapama nekadašnjeg Lakišića harema istraži i utvrdi da li postoji još takvih ostataka“, poručio je muftija.

Muftija je prokomentirao i špekulacije pojedenih medija kako se radi o posmrtnim ostacima iz nepoznatog perioda ili iz Drugo svjetskog rata što je unijelo dodatnu pometnju među građanima Mostara. „Na način kako su sistematski zatrpavana i uništavana naša mezarja tako je sistematski i planski zatrpavano i brisano sjećanje na njih i zato imamo toliki sraz opće neinformiranosti. Historija ovog grada ne počinje od jučer, svaki lokalitet ima svoju priču i svoj kontekst, te bih stoga pozvao novinare, javne radnike da bolje i studioznije izučavaju i istražuju historijske tokove i kontekste“, dodao je muftija.