Obilježene 134 godine od ustoličenja prvog reisu-l-uleme Mustafe Hilmi-ef. Hadžiomerovića

Ovom čuvanju od zaborava i oživljavanju sjećanja na prvog reisu-l-ulemu prisustvovala je direktorica Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka dr. Dževada Šuško, bihaćki muftija Hasan ef. Makić, studenti, dekan i prodekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću prof. dr. Fuad Sedić i prof. dr. Izet Terzić, učenici Medrese Džemaluddin - ef. Čaušević u Cazinu sa profesorom Nijazom Kovačevićem, džematlije i poštovaoci hadži Hilmi - ef. Hadžiomerovića.

Program je otpočet učenjem ašereta, uvodnim i riječima dobrodošlice imama domaćina Emsad - ef. Sadikovića, koji se ujedno zahvalio Bihaćkom medžlisu, Medresi i Fakultetu na podršci u organizovanju mevluda i skromnog sjećanja na prvog reisu-l-ulemu Krajišnika Mustafu Hilmi -ef. Hadžiomerovića.

Članovi hora Cazinske medrese potom su proučili mevlud protkan s ilahijama i kasidama, a u pauzama skupu su se obraćali direktorica Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka dr. Dževada Šuško, dekan prof. dr. Fuad Sedić i bihaćki muftija Hasan ef. Makić.

          Dr. Dževada Šuško je u svom predavanju naglasila potrebu čuvanja i njegovanja islamske tradicije, iznijela bitne značajke iz života prvog reisa Mustafe Hilmi – ef. Hadžiomerovića, njegovog školovanja i višegodišnjeg boravka u Istanbolu, napomenula predanost u služenju interesima pripadnika IZ na poziciji muftije i vrhovnog poglavara muslimana. Posebno je istakla veliki doprinos reisu-l-uleme Hadžiomerovića u organizovanju IZ u osnutku, njegovoj borbi za prava muslimana i nužnim reformskim koracima koje je inicirao u interesu boljitka IZ i njenog članstva.

Dekan prof. dr. Fuad Sedić je u svom obraćanju apostrofirao važnost islamskog življenja, odgajanje djece u duhu islama, uzimanje pouke iz teških momenata kroz koje su prolazili muslimani Kulen-Vakufa u toku Drugog svjetskog rata i agresije na BiH od 1992. do 1995. godine i pozvao prisutne na dosljedno slijeđenje Allahove, dž.š., upute i Poslanikove, a.s., prakse.

Bihaćki muftija Hasan ef. Makić je podsjetio na Resulullaha, s.a.v.s., kao uzora i milost svim svjetovima, njegovo poslanstvo i misiju, te ukazao na važnost oživljavanja uspomena na reisu-l-ulemu Hilmi -ef. Hadžiomerovića, koji je u sudbonosnom vremenu stao na čelo muslimana Bosne i Hercegovine, bio primjer borca za ravnopravnost i organizovanje Islamske zajednice kao jedine institucije u službi interesa muslimana i štićenja njihovih prava.

Na kraju, važnim se nameće spomenuti osnovne biografske podatke Mustafe Hilmi - ef. Hadžiomerovića, da se čuvaju i pamte. Rođen je 1816. godine u Kulen-Vakufu. Poslije općeg i osnovnog vjerskog obrazovanja pohađao je medresu u Prijedoru, pa Gazi Husrev-begov hanikah u Kuršumliji medresi gdje je učio pred znamenitim muderrisom Mehmed - ef. Kučukom, usporedo prateći predavanja sarajevskog muftije Muhamed Šakir - ef. Muidovića i Muhamed - ef. Telalagića. Otišao je u Istambul 1837. u Hekim Čelebi medresu i nastavio školovanje pred najpoznatijim alimima tog vakta. Po okončanju petnaestogodišnjeg naukovanja i boravka u Istambulu vratio se u BiH, gdje je kraće vrijeme bio muderris u Bosanskom Novom, a iza toga u Kuršumli medresi u Sarajevu. Godinu dana kasnije imenovan je za imama Arebi-atik džamije.

Za sarajevskog muftiju postavljen je 1856. i vršeći tu dužnost kroz 26 godina izdao je mnogo fetvi. Dogovorom šejhu-l-islama i okupacione austro-ugarska uprave u jesen 1882. godine imenovan je za prvog reisu-l-ulemu Bosne i Hercegovine. To je potvrđeno carskim ukazom 17. oktobra 1882., a 15. decembra iste godine obavljeno je reisovo svečano ustoličenje u sarajevskom „Konaku“. Zbog iscrpljenosti i dugogodišnjeg rada Mustafa Hilmi - ef. Hadžiomerović je podnio ostavku na položaj reisu-l-uleme 1893., a na Ahiret je preselio 10. februara 1895. godine.