Reisu-l-ulema na obilježavanju 30. godišnjice džemata u Berlinu

 U Islamskom kulturnom centru Bošnjaka u Berlinu danas je centralnim programom obilježena 30. godišnjica njegovog osnivanja.

Riječ je jednom od najprosperitetnijih džemata u bošnjačkoj dijaspori, koji vjerske, edukativne i kulturne aktivnosti organizira u vlastitim prostorijama. Smješten u povezanim višespratnim zgradama, džemat posjeduje, osim džamijskog prostora, konferencijsku salu, biblioteku, učionice, kafeteriju, kuhinju, kancelarije kao i druge sadržaje, dok se jedan dio  imovine rentabilno koristi.

Ovo je džemat i Bošnjaka koji su vrlo poznati u njemačkoj javnosti kao fudbaleri, glumci i profesori, a džemat je 2011. godine posjetio i  predsjednik SR Njemačke, te drugi političari i javne ličnosti.

To je rezultat otvorenosti džemata i njegove prepoznatljivost u njemačkom društvu.

U toku priprema za obilježavanje jubileja protekla dva dana reisu-l-ulema Islamske zajedncie u BiH Husein ef. Kavazović, koji je bio prisutan na današnjoj svečanosti, posjetio je članove gradske vlasti u Berlinu, Ministarstvo unutrašnjih poslova, članove Bundestaga i vjerske predstavnike te razgovarao o statusu muslimana Bošnjaka u Njemačkoj, ali i dobio pozitivne komentare na organiziranost njihovog vjerskog života i njihovu integriranosti u njemačko društvo, u čemu može kao primjer poslužiti ovaj centar u Berlinu.

Reisu-l-ulema je Husein ef. Kavazović je na današnjoj svečanosti poručio da, kao evropski muslimani, moramo izbjeći zamke u kojima su skončala većina islamskih društava tokom 20. stoljeća, u želji da se moderniziraju.

„Umjesto da istraže dubine muslimanskog duha i njegove žive tradicije, oni su pokušali sačiniti na brzu ruku površan nov konstrukt islama. Prāvo pitanje za muslimane na simboličkoj ravni, a za nas Bošnjake i na egzistencijalnoj, glasi: Kako izbjeći zamku Kafkinog kovčega, koja nam je postavljena“, kazao je reisu-l-ulema.

On je ocijenio da su pred nama bar dvije mogućnosti, zatvaranje u Kafkin kovčeg samoizolacije ili da pretvorimo u svijest što je moguće više iskustva našeg otvorenog duha, naslijeđenog iz prošlosti.

Govoreći o novim generacijama Bošnjaka u Njemačkoj reisu-l-ulema je kazao da je sudbina muslimana iz BiH neraskidivo vezana za cjelovito muslimansko biće u Evropi.

„Uvjeren sam da se može živjeti bilo gdje, a u isto vrijeme ostati vjeran i odan svojoj vjeri, kulturi i tradiciji. Za generaciju vas koji ste podizali ovaj džemat, zajedno sa vašim imamom, ne brinem. Vi ćete, htjeli to ili ne, uvijek ostati vezani za vašu staru domovinu, vašu postojbinu odakle ste došli. Ali, mi sada imamo generaciju mladih ljudi koji ovu zemlju zovu svojom domovinom, a našu Bosnu pradomovinom. Moramo im pomoći da podignu svoje porodice i organiziraju svoj život ovdje kao građani ove zemlje, ali i kao muslimani i kao Bošnjaci. Isto tako, valja nam naći načina da ih povežemo s njihovim korijenima", poručio je reisul-ulema.

Prisutnima se obratio i muftija za Zapadnu Evropu i glavni imam IZ Bošnjaka u Njemačkoj Osman ef. Kozlić, koji je govorio o islamskim osnovama za postavljanje zdravih temelja za izgradnju zajednice muslimana, te na koji način se uspostavlja međusobno povjerenje.

Na današnjoj svečanosti u prostorijama centra prisutnima se obratio predsjednik džemata Meho Travljanin, koji je, između ostaloga, podsjetio na historijski razvoj džemata u Berlinu.

„Džemat je bio pet godina član Savjeta za migracijska pitanja u Berlinu, sa direktnom ingerencijom savjetovanja senatskih uprava i berlinskog parlamaneta, za što su se među preko na stotine kandidata izborili smo se za to prestižno mjesto. Također, džemat je član berlinskog Islamforuma i jedan od suosnviača ovog gremija, gdje se izravno komucinira s gradom Berlinom  o potrebama muslimnskih zajednica. Sa svim islamskim zajednicama  u  Berlinu smo u prisnim i bratskim odnosima“, kazao je Travljanin.

Dodao je da njeguju i intezivnu saradnju sa crkvama i jevrejskom zajednicom, te da u Berlinu skoro da nema institucije, udruženja, političke partije ili zvanične institucije s kojima džemat nije sarađivao.

„Također, takva je saradnja i na saveznom nivou.  Član smo prestižne konferencije o islamu njemačke vlade i u povodu 30 godina našeg džemata imali smo uvodni referat i učešće u panel diskusiji o iskustvu našega rada u berlinskom društvenom kontekstu. Kada se ima u vidu više od 1.000 učesnika i  učešće na bini, onda je to veliki uspjeh za nas i našu Islamsku zajednicu u Njemačkoj, da ukažemo na bitne datosti iz života džemata, a ne da prepustimo podij isključivo onima koji se profiliraju kritizirajući sve postojeće muslimansko u ovoj državi, pri tome ne nudeći nikakva rješenja", kazao je Travljanin.

Džemat je osnovan u godini vrlo bitnoj  i za povijest Berlina i Njemačke 1989. godine kada je srušen Berlinski zid.

Imam ovog džemata Advan ef. Ljevaković osvrnuo se na povijest džemata, skrenuvši pažnju na ratni i postratni period kada je džemat bio od iznimne važnosti za zbrinjavanje izbjeglica, koje su pretežno iz Istočne Bosne našle dobrodošlicu u Berlinu, a kasnije za obnovu zemlje i pomoć socijalno ugroženim, invalidima i studentima, s posebnim fokusom na djecu bez roditelja.

Iako su danas usmjereni na razvoj džemata džematlije nisu prestale pomagati socijalno ugrožene i studente u BiH, što svjedoči i rad vrlo aktivnog posebnog fonda za humanitarne projekte.

U proteklom periodu djeca bez jednog ili oba roditelja, studenti, socijalno ugroženi građani, te institucije u BiH dobili su zahvaljujući ovom džematu pomoć u iznosu preko pet miliona maraka.

"U tom periodu na sve smo više mislili, a najmanje na nas ovdje u Berlinu. A, onda 2000. godine smo kazali kako je vrijeme da se sebi okrenemo. Prostor je nađen i kupljen 2000. godine, a početkom 2001. godine počela je adaptacija. Naredne tri godine se predano radilo da bi 2004. ušli u vakuf i počeli ga koristiti. Prva hutba je održana 3. Juna 2004. godine, čime je oficijelno vakuf stavljen u upotrebu. Džematlije, ali i drugi vjernici, uvakufili su novčana sredstva, građevinski materijal, ali i desetine hiljada radnih sati na vakufu. Krajem 2010. posljednja rata za vakuf je isplaćena“, kazao je on.

Prema njegovim riječima, u ovaj džemat u proteklih 30 godina udahnuto je puno znanja, htijenja, rada, truda, organizacije, rukovođenja i iznad svega ovoga, Allahove upute, milosti i pomoći.

Naglasio je da nema džemata bez imama, džematlije i džamije.

„Nista imam ne predstavlja bez džemata, a opet ovo dvoje bez džamije, mjesta okupljanja, bez rezultata su. Zato sa ponosom kažem da, kada bi dijelili naše džematlije onda za sve njih važi samo jedna podjela -  dobar, bolji i najbolji, jer mi ne znamo za druge podjele i njih nema u našem vakufu“, zaključio je ef. Ljevaković.

U toku programa dodijeljene su zahvalnice i priznanja, a ovom centralnom svečanošću je završena manifestacija obilježavanja godišnjice, koja je u proteklih mjesec dana sadržavala različite vjersko-kulturne programe.

(MINA)

 {galerija}29-10-2019-01-muftija-priznanje{/galerija}