Hrvatska ukida popis stanovništva, uvodi registar po uzoru na države EU

Nakon toga će se, navodi dnevnik, svake godine ažurirati broj stanovništva i struktura domaćinstava putem takozvanih centralnih registara stanovništva i registara zgrada, kuća i stanova.

To je dijelom posljedica toga što smjernice i preporuke Eurostata, krovnog statističkog tijela Evropske unije, preporučuju da zemlje članice stvore preduvjete da nakon Popisa 2021. dostavljaju ključne demografske popisne podatke Eurostatu na godišnjem nivou.

Direktorica DZS-a smatra da su zbog toga Administrativni registar stanovništva i Administrativni registar zgrada i stanova više nego neophodni za takvu godišnju dostavu podataka o broju i strukturi stanovništva i domaćinstava u Hrvatskoj.

"U tom procesu je prijeko potrebno napraviti pravni okvir te koristiti službene klasifikacije i jedinstven šifrarnik, kao i ažurirati sve nastale promjene na dnevnoj bazi. Ako se administrativni registri ne uspostave u dogledno vrijeme, DZS će imati puno izazova da bismo dostavili Eurostatu sveobuhvatne i pouzdane propisne podatke u godišnjoj periodici", rekla je Lidija Brković.

Dnevnik navodi da se za uvođenje registara zalaže većina demografa s kojima su pričali. U Evropskoj uniji samo Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Hrvatska nemaju takve administrativne registre, a najažurniji i najtačniji su u skandinavskim zemljama, prenosi Hina.

Sve države koje imaju registre provode popis stanovništva u skladu s podacima koje iz njih dobiju, a klasični popis stanovništva rade, uz Hrvatsku, još Bugarska, Rumunija, Slovačka i Mađarska, donosi Jutarnji list.