Bosanska usmena tradicija najznačajniji dio kulture ovog prostora
Drugi dan znanstvenog skupa, subota, 27. listopada, rezervirana je za izlaganja radova na temu bosanske usmene tradicije.
Cilj Kolokvija je razvijanje sistematskog i dugoročnog predstavljanja i istraživanja bosanskog usmenog naslijeđa u Zbirci usmene književnosti Milman Parry Sveučilišta u Harvardu, istaknuto je na konferenciji za novinare.
Predsjednik Međunarodnog foruma Bosna Rusmir Mahmutćehajić kazao je kako je bosanska usmena tradicija možda najznačajniji dio kulture ovog prostora poznat u svijetu.
- Otkrivanje i bilježenje usmene tradicije ovog područja počelo je 30-ih godina prošlog stoljeća, koja je po tom postala jedno od najvećih kolekcija usmene tradicije u svijetu i u velikoj mjeri u svjetskoj akademiji pokrenula procese koji i danas traju, koji su zahvatili gotovo sva područja kulture i znanosti - kazao je Mahmutćehajić.
Muzejski pedagog Muzeja Hercegovine Elma Marić kazala je kako, kao suorganizatori ovog znanstvenog skupa, u najboljem svijetlu promoviraju tematiku odjela za književnost Muzeja Hercegovine.
- Treba spomenuti da je harvardska zbirka Milmana Parryja većim dijelom nastala na prostoru Mostara, Stoca i Gacka. Uz pomoć Međunarodnog foruma Bosna i šire akademske zajednice u prilici smo organizirati predstavljanje naše najvrjednije tradicije koja je poznatija u stranim zemljama nego u našoj zemlji, gdje je nastala - istaknula je Marić.
Organizatori Drugog međunarodnog kolokvija "Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta" su Muzej Hercegovine i Centar za kulturno naslijeđe Međunarodnog foruma Bosna, u suradnji sa Zemaljskim muzejom Bosne i Hercegovine.
(FENA)
