Abdullah Bošnjak o Muhammedu, a.s. – jedan sufijski pogled

Abdullah Bošnjak veli: ''Znaj i to da je Prvi Um, kao prvostvoreno, najuzvišeniji od svih uzvišenih meleka i njihov poglavar, osim Muhejjemina među njima, a Prvi Um, ustvari, je Muhammedanska Zbilja (Ĥaqīqa Muĥammadiyya). Allah ga je njegovim prvim očitovanjem/javljanjem u liku Prvog Uma uzdigao nad svim i učinio najuzvišenijim od svih uzvišenih meleka. Kada spoznaš uzvišenost uzvišenih meleka, onda je Muhammed, s.a.v.s., kao Prvi Um još uzvišeniji od njih, jer on je poglavar njihov, a kada motriš njegovo pojavljivanje likom obuhvatnim, imenskim, manifestiranim i univerzalnim u ovom dunjalučkom svijetu, pa on je i tada najuzvišeniji jer je uzvišenost stekao već među uzvišenim melecima, kao i stupnjem Savršenog Čovjeka među ljudima na ovom svijetu. On se manifestirao likom Božanskim i pojavio s hilafetom u ruci od Allaha koji ga je odredio duhovnim polom svih polova, prema čemu je on uzvišeniji od uzvišenih meleka koji su pod ''komandom'' Prvog Uma, no bez ikakva pretpostavljanja, jer u svijetu potencijaliteta ne postoji merteba koja bi odgovarala toj mertebi, pri čemu se njegovo gospodstvo uspostavlja i nad Prvim Umom. On je prvi koji mu je prisegu dao, a o čemu smo naširoko pisali u ''Komentaru Fususu-l-Hikema'' (Šarĥ Fuşūş Al-Ĥikam), kao i u poslanici o pretpostavljanju Muhammeda, s.a.v.s., nad uzvišenim melecima, pa pogledaj tamo!''[2]

Sada izdvajamo iz spomenutog Komentara drugi pasus o Allahovom Miljeniku: ''Znaj da je Savršeni Čovjek onaj od kojega u svijetu savršenijeg nema, koji je, među ljudima, na stupnju govoreće duše (al-nafs al-Natiqa), a taj je naš sejjid Muhammed (a.s.), koji je krajnja i preegzistentno naumljena svrha univerzuma u savršenih ljudi koji silaze sa njegova stupnja, stupnja duhovne snage, ljudi koji su poslanici i oni koji silaze sa duhovnih stupnjeva poslanika, koji su na stupnju osjetilnih sila, a oni su prijatelji Božiji, duhovni nasljedovatelji poslanika, Bog bio zadovoljan svima njima! Oni koji dolaze nakon ovih su ljudi koji su u ljudskoj slici i prilici, u naravi koja općenito pripada odlikama živih stvorenja, i oni su na stupnju animalne duše (al-nafs al-hayawaniyya) u čovjeku koja priskrbljuje strast i nagone.

Kazali smo da se Poslanik islama (a.s.) nalazi u duhovnoj odaji racionalne ili govoreće (nafs natiqa) duše u čovjeku, jer Poslanik islama (a.s.) je kazao: 'Ja sam gospodin među ljudima i ja sam univerzum među ljudima', jer univerzum u svome opsegu je makrokozmos koji se razvijao sve dok se u njemu nije pojavila prilika Poslanikova (a.s.) obrisa, baš onako kao što je Bog oblikovao tijelo čovječije i srazmjernim ga učinio prije negoli je u njega udahnuo od duha Svoga i prije negoli je Njegov duh prispio ondje. Potom je Bog u njega udahnuo od duha Svoga i svijet je postao Potpunim Čovjekom, a meleki su od formi svijeta sličnih formama koje se pojavljuju u čovjekovoj imaginaciji, a i džini su nalik imaginalnim formama. Prema tome, svijet nije mogao postati čovjekom (makrokozmosom) drukčije doli snagom čovjekova bitka koji pripada duhovnoj odaji racionalne duše, baš kao što ni ljudski lik nije mogao biti čovjekom drukčije doli snagom racionalne duše, a racionalna duša pripada čovjeku i ne može postati savršenom doli snagom božanske Paslike (Al-sura al-ilahiyya). Stoga, racionalna duša, koja nije drugo doli Poslanik islama (a.s.), stekla je stupanj savršenstva činom potpunog očitovanja i pojavljivanja u Paslici Božijoj. Tako je forma univerzuma bila nalik tijelu, a Poslanik islama (a.s.), u Paslici Božijoj, bio je poput duha tom tijelu univerzuma. A Allah navodi na put ispravnosti onoga kojim je On zadovoljan''.[3]

[1] Vidjeti naš kratki tekst, na ovome portalu, Nekoliko crta o našem velikanu - Abdullahu Bošnjaku

[2] Abdullah Bošnjak, Gradacija bitka, s arapskog preveli: Kenan Čemo i Samir Beglerović, Libris, Sarajevo, 2003., str. 117-118.

[3] Abdulah Bošnjak, Tumačenje dragulja poslaničke mudrosti: skidanje duvaka s nevjesta božanskih objava na uzvišenim stolicama mozaičke mudrosti, s arapskog preveo: Rešid Hafizović, Naučnoistraživački institut ''Ibn Sina'', Sarajevo, 2008., Knj. 1, str. 102-103.