Haag: Danas svečano zatvaranje Haškog tribunala

Svečanom zatvaranju Haškog tribunala, koja će biti održana u Sali vitezova (Ridderzaal) u okviru holandskog parlamenta, prisustvovaće kralj Holandije Viljem Aleksander (Willem-Alexander) i generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš (Guterres).

Na zatvaranje su pozvane i sve bivše sudije i tužioci Tribunala, predstavnici drugih međunarodnih sudova i organizacija, diplomatski izaslanici država, kao i članovi udruženja žrtava ratova u bivšoj Jugoslaviji.

Optužena 161, osuđeno 90 osoba

Od osnivanja, u maju 1993, Tribunal je za ratne zločine optužio je ukupno 161 osobu i sve su bile privedene sudu.

Osuđeno je 90 optuženih, oslobođeno ih je 19, a postupci protiv 37 osoba su bili prekinuti ili su optužnice povučene. Dvojici optuženih ponovo se sudi pred sudskim Mehanizmom, pravnim nasljednikom Tribunala.

Osuđeni pred Tribunalom služe kazne u 14 evropskih zemalja – Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Estoniji, Danskoj, Poljskoj, Njemačkoj, Belgiji, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, Austriji, Španiji i Portugaliji.

Pred Tribunalom je u protekle 24 godine iskaz dalo 4.650 svjedoka tokom ukupno 10.800 dana suđenja.

Zapisnici sa suđenja imaju 2,5 miliona stranica. Tribunal je predmete protiv 13 optuženih ustupio državama bivše Jugoslavije – 10 BiH, dva Hrvatskoj i jedan Srbiji.

Tribunal je optužene sudio za četiri vrste zločina: genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja i teške povrede Ženevskih konvencija.

Među onima protiv kojih je MKSJ podigao optužnice nalaze se šefovi država, predsjednici vlada, načelnici generalštabova, ministri unutrašnjih poslova i mnogi drugi politički, vojni i policijski rukovodioci visokog i srednjeg ranga na raznim stranama u jugoslovenskim sukobima. Optužnice MKSJ bavile su se zločinima počinjenim u razdoblju od 1991. do 2001. nad pripadnicima raznih etničkih grupa u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, na Kosovu i u Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji.

Učinci rada MKSJ

Postoje različita mišlljenja o učincima rada Haškog tribunala, u zavisnosti od toga kojem nacionalnom korpusu se pripada.

Međutim, činjenica je da je Haški tribunal doprinio neospornom utvrđivanju istorijskih činjenica, boreći se protiv poricanja istine i pomažući zajednicama da se suoče sa svojom nedavnom prošlošću. Zločini počinjeni širom ovog regiona ne mogu se više poricati. Na primjer, dokazano je van razumne sumnje da masovno ubistvo u Srebrenici predstavlja genocid.

Također, analitičari su podijeljeni oko uloge ovog suda u procesu pomirenja, ali preovladava mišljenje kako je zadatak Suda bio da utvrdi krivičnu odgovornost konkretnih ljudi, dok je pomirenje posao političkih vođa u regionu.