Diskusija u Skoplju: Upotreba bosanskog jezika u Makedoniji
Alen Kalajdžija, direktor Instituta za jezik iz Sarajeva, na panel diskusiji je govorio o edukaciji nastavnog kadra u nastavi na bosanskom jeziku. On je rekao da institucija koju predstavlja od 2010. godine radi na projektu koji je dugoročnog karaktera i koji podrazumjeva institucionalnu podršku građanima porijekom iz BiH, građanima kojima je bosanski jezik maternji, a koji imaju neke veze s Bosnom i Hercegovinom ističući da pružaju podršku bosansko-hercegovačkom iseljeništvu u široj regiji i Evropi.
"Mi to radimo prvenstveno iz profesionalnog razloga jer na to imamo obavezu. To je naša moralna i stručna obaveza. S druge strane, svjesni smo kakva je situacija s bosanskim jezikom", rekao je Kalajdžija.
Govoreći o mjerama koje bi organizacije trebale preuzeti po pitanju očuvanja i afirmacije bosanskog jezika u Makedoniji, on je istakao da treba postojati dobra organiziranost i koordinacija svih subjekata koji rade u sferi očuvanja i unapređenja bosanskog jezika.
"Mora se jasno i precizno odrediti djelokrug svih organizacija koje participiraju u pokušajima, nastojanjima ili realizaciji onoga što se tiče učenja, obrazovanja, promoviranja maternjeg, odnosno bosanskog jezika. Da se pristupi ka sistemskom riješenju problema, jer kada uđete u sistem, kada vas država prepozna kao takve vi opstajete", dodao je Kalajdžija.
Između ostalog, u svom obraćanju, on je rekao da Institut za jezik pomaže kroz organizaciju obuka i seminara širokih masa.
Ismail Demirović, savjetnik u Upravi za razvoj i unapređenje obrazovanja na jezicima zajednica u Makedoniji, rekao je da se u Makedoniji više od deset godina radi na unapređenju bosanskog jezika u obrazovanju, ali da to predstavlja mukotrpan proces pri čemu je istakao da momentalno u ovoj zemlji kod relevantnih institucija, posebno kod Ministarstva za obrazovanje i nauku, postoji želja za unapređenje statusa bosanskog jezika.
Dželal Hodžić, zamjenik direktora Agencije za ostvarenje prava zajednica u Makedoniji, je kazao kako se ne slaže s tezom da u Republici Makedoniji ne postoji kvalifikovan kadar potreban za unapređenje bosanskog jezika u obrazovanju, kao i da sada postoji dobra društveno-politička klima za riješavanje problema bosanskog jezika.
"Bošnjacima u Makedoniji nije potrebno da izučavaju nastavni predmet jezik i kulturu Bošnjaka, već im je potrebno da nastava koja se odvija na eksperimentalnom nivou, pređe u redovnu nastavu na bosanskom jeziku, u mjestima gdje je on maternji jezik većine učenika Bošnjaka koji pohađaju osnovno obrazovanje", smatra Izet Redžić, predsjednik Roditeljskog odbora u osnovnoj školi "Dituria", u skopskoj opštini Saraj.
Na kraju panel diskusije o bosanskom jeziku, učesnici su podsjetili da je premijer Makedonije Zoran Zaev nedavno u medijima izjavio da će od prvog septembra naredne godine kompletno bili realiziran nastavni program na bosanskom jeziku u osnovnim školama, koji se do sada odžavao na eksperimentalnom nivou duži niz godina unazad.
Bošnjačke nevladine organizacije u Makedoniji su proteklim godinama nekoliko puta pokretale inicijative kojima su tražili unapređenje upotrebe bosanskog jezika u obrazovanju u osnovnim školama u kojima su najveći dio učenika pripadnici bošnjačke etničke zajednice.
(AA)
