Moguć upis rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u registar Memorija svijeta

U narednih petnaest dana na Generalnoj skupštini UNESCO-a, koja će početi danas u Parizu, trebala bi biti donesena odluka o upisu Rukopisne zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke i sarajevske Hagade u registar Memorija svijeta, posvećen pokretnoj kulturnoj baštini svijeta.

Time bi Bosna i Hercegovina dobila prva dva dobra upisana u taj registar, a ujedno otvorila vrata za nove nominacije iz segmenta pokretnih dobara. Ukoliko odluka ne bude donesena u narednih petnaest dana, očekuje se da će to biti učinjeno najkasnije do kraja godine.

Da je značaj programa Memorija svijeta izuzetno veliki potvrdio je za Fenu šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum, naglasivši da se time skreće pažnja na pokretna kulturna dobra, jer je do sada fokus uvijek stavljan na Listu svjetske baštine UNESCO-a temeljene na nepokretnom kulturno-historijskom naslijeđu.

"Bosna i Hercegovina ima jako puno pokretnih dobara i ovo je još jedan od vidova njihove promocije. Ta dobra se čuvaju na različitim mjestima i u institucijama BiH. Vrlo je bitno reći da je ovo početak promocije pokretnih kulturnih dobara u BiH, jer imamo jako puno toga što se može pokazati, te mislimo da će upis ova prva dva dobra biti inicijalna kapsula koja će privući ostale da promovišu sve one vrijednosti koje BiH ima", ustvrdio je Šešum.

Šešum naglašava da je procedura upisa dobara u registar Memorije svijeta dosta jednostavnija u odnosu na upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Međutim, upozorava da će te procedure uskoro biti izmijenjene i pooštrene.

Kolekcija rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu sadrži 10.561 unikatni rukopis, koji su sastavni dio oko 20.000 većih i manjih djela iz islamskih nauka, orijentalnih jezika, lijepe književnosti, filozofije, logike, historije, medicine, veterinarstva, matematike, astronomije i drugih nauka.

Najstariji sačuvani rukopis iz te kolekcije datira iz 1105. godine. Mnogi rukopisi se odlikuju izvanrednom kaligrafijom i raznovrsnim ukrasima. Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke predstavlja pet posto preostalog ukupnog broja pisanih spomenika BiH iz osmanskog perioda, te se smatra najvrijednijom zbirkom te vrste danas na Balkanu.

Sarajevska Hagada izuzetan je primjer srednjovjekovne hebrejske dekorativne umjetnosti. Rukopis je napisan na pergamentu, s nizom vrhunskih ilustracija i spada među najpoznatije i najljepše hebrejske iluminirane rukopise iz srednjeg vijeka u svijetu. Sarajevska Hagada je nastala sredinom 14. vijeka, pretpostavlja se u sjevernom dijelu Španije. Godine 1894. kupio ju je Zemaljski muzej BiH od tadašnjeg vlasnika porodice Koen, a 2003. je proglašena pokretnim nacionalnim spomenikom BiH.

Registar Memorija svijeta uspostavljen je 1997. godine u cilju očuvanja dokumentarne baštine od svjetskog značaja. Do sada je u njega upisano 348 stavki koje uključuju dokumente, rukopise i bibliotečku, muzejsku i arhivsku građu ili kolekcije.