Podsjetnik Bošnjacima (III): Ko su ljudi kojima je NSRS uručila zahvalnice

Optužnica protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića podignuta je 25. jula 1995. Pretresno vijeće Haškog tribunala izdalo je međunarodne naloge za hapšenje Karadžića i Mladića11. jula 1996. godine. Nakon što je 13 godina bio u bijegu, 21. jula 2008. uhapšen je u Beogradu gdje je pod lažnim identitetom radio kao Dragan Dabić, doktor alternativne medicine. U Pritvorsku jedinicu UN-a u Haagu prebačen je 30. jula 2008., a njegovo prvo stupanje pred  Haškom tribunalu održano je dan poslije. U ime optuženog u predmetni spis uneseno je da se ne osjeća krivim. Suđenje, koje je trajalo pet godina, počelo je 26. oktobra 2009. godine. - 21 godinu nakon podizanja optužnice..

Karadžiću se sudilo po 11 tačaka optužnice za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Suđenje je trajalo 5 godina ili 500 sudskih dana. U završnoj riječi Tužilaštvo u Hagu zatražilo je da se Radovan Karadžić osudi na doživotni zatvor da bi bila postignuta pravda za sve žrtve iz Sarajeva, Srebrenice i ostalih gradova u BiH.

Povezan tekst

Prvostepena presuda koju je donijelo vijeće kojim je predsjedavao južnokorejski sudija O-Gon Kwon izrečena je 24. marta 2016. Ovom presudom bivši predsjednik RS Radovan Karadžić proglašen je krivim za genocid u Srebrenici i najteže zločine protiv čovječnosti. Osuđen je na kaznu od 40 godina zatvora. Raspravno vijeće utvrdilo je da je Karadžić kriv za genocid u Srebrenici i višegodišnje teroriziranje Sarajeva kao i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce.

„Stanislav Galić, Dragomir Milošević, Nikola Koljević, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić činili su skupinu osoba koje su djelovale u skladu sa zajedničkim planom. Vijeće, također, zaključuje da je optuženi Radovan Karadžić značajno doprinio tom planu. Budući da se nalazio na samom čelu političkih vladinih i vojnih struktura, optuženi, koji je bio jedan od osnivača SDS-a i njegov predsjednik, kao i predsjenik Savjeta za nacionalnu sigurnost Srpske Republike BiH, dao je podršku Ratku Mladiću u kampanji snajperskog djelovanja i granatiranja. Optuženi snosi individualnu krivičnu odgovornost za progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno premještanje kao zločin protiv čovječnosti i ubistvo kao kršenje zakona i običanja ratovanja “, stoji, između ostalog u presudi Karadžiću.

Odmah po izricanju presude 24. marta 2016. Vlasenica je bila oblijepljena plakatima Svi smo mi Radovan.