Knjiga "Plemeniti Mostar" Ahmeta Kurta otkriva Mostar onakvim kakav on suštinske i jeste

U okviru kulturne manifestacije Mostarsko ljeto u Centru za kulturu Grada Mostara večeras je promovirana knjiga "Plemeniti Mostar" autora Ahmeta Kurta.

Ovaj istraživački poduhvat Ahmeta Kurta, uokviren u formu knjige, ovih dana je, prije svega mostarskoj, a potom i široj bosanskohercegovačkoj javnosti, u sjećanja vratio niz potisnutih događaja od izuzetne važnosti za historijsku kontekstualizaciju suštinskog određenja bošnjačko muslimanskog naroda u kušnjama kroz koje je prolazio tokom Drugog svjetskog rata. 

Kurt je, uz neophodne napomene o razmjerama stradanja bošnjačkog naroda, istraživanje posvetio zbrinjavanju djece, mahom ratne siročadi iz istočne Bosne i Sandžaka u mostarskim muslimanskim porodicama 30. 10. 1943. godine. O ovoj temi još u djetinjstvu sporadično je slušao u krugu svoje porodice. U pitanju je prava drama koja čitaocu ne dozvoljava da ispustite knjigu iz ruku do samog kraja. Takav čin dobročinstva i plemenitosti rijetko je zabilježen u zvaničnim historiografskim prikazima.

- Ta me tema zanimala, ali nigdje to nisam mogao pročitati, obzirom da su na vlasti u Mostaru poslije rata bili i zločinci koji su činili te zločine, pa su na njih stavili anatemu da su to djeca ustaša. Sve me to ponukalo da se upustim u istraživanje - ističe Kurt.

Nakon godina interesovanja za ovu temu Kurtu se konačno posrećilo da u historijskom Arhivu Sarajeva pronađe autentičnu građu o tome događaju.

- To je bilo u "ak-papiru" svezano kanafom i čekalo 81 godinu mene da otvorim arhivski svezak. Iz dokumenata sam izvukao brojne parametre. Od 535 formulara mogao bi se izvući zaključak o statusu tih stradalničkih porodica. Takve familije su u prosjeku bile zemljoradničke porodice, u kojoj otac ima 40 godina, majka  domaćica 30, i svaka po četvero djece od 7 do 11 godina. Mostarci su tada u svoje domove primili preko 600 djece. Skoro svaka druga bošnjačka, mostarska porodica je primila po jednog muhadžira. Sve njihova želja i dobrota proisticala je iz vjerskog učenja i ubjeđenja - kazao je on.

Događaji koje opisuje Kurt su podjednako važni za nauku i istraživanje historijskih činjenica kao i okolnosti koje su utjecale na ovaj nadasve jedinstven primjer humanosti i požrtvovanosti u čemu je stadij organizirane Islamske zajednice, kroz svoje organe i dobrotvorno društvo "Merhamet" i općenito odnos muslimana Mostara prema vjeri u dominantom izražaju.

- Kurt prati sudbinu djece koja su bila stacionirana u prihvatnom centru na Ali-pašinom mostu nakon što su njihovi roditelji stradali u prvoj fazi rata na području istočne Bosne od četničkog zločina. U tom centru su vladali neljudski uslovi smještaja, pa je organiziran je prevoz djece iz Sarajeva prema Mostaru i Hercegovini, gdje su smješteni u bošnjačke muslimanske porodice - pojašnjava prof. dr. Faruk Taslidža, recenzent i promotor knjige "Plemeniti Mostar".

Ocijenio je kako se radi o izuzetno važnom humanom i moralnom djelu kojim bi se dičio svaki grad i svaka država.

- Autor to pitanje postavlja i on je tu vrlo jasan. Ovim djelom on naprosto raskrinkava taj licemjerni režim koji je uspostavljen nakon 1945. godine - kazao je Taslidža.

Knjigu "Plemeniti Mostar", objavljenu u izdanju BZK Preporod Mostar, uz autora i profesora Taslidžu promovirala je i historičarka dr. Senija Milišić.

(Hasan Eminović/Preporod.info)