Tribine i izložbe o genocidu u Srebrenici održane u Prizrenu i Prištini
U okviru projekta "Svijet pamti Srebrenicu" kojeg provodi Uprava za vanjske poslove i dijsporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u Prizrenu i Prištini organizirane su tribine i izložbe s ciljem očuvanja sjećanja na genocid u Srebrenici.
Ovi događaji su organizovani kako bi se podsjetilo na dane u kojima su na slobodnu teritoriju stigle posljednje preživjele žrtve genocida u Srebrenicu.
Na skupovima su učestvovali predstavnici akademske, političke i vjerske zajednice, a prisutni su istaknuli važnost ovakvih aktivnosti za održavanje kolektivnog pamćenja.
Tribina i izložba, čiji je autor dr. Hikmet Karčić, u Prizrenu su održane u hotelu Theranda, gdje su se u ime domaćina obratili Valon Ibrahimi, predsjednik Odbora Islamske zajednice Prizren, koordinator Anel-ef. Avdija, direktor za kulturu i izdavaštvo Islamske zajednice Kosova Ramadan Shkodra, te Azra Efendić Eminović iz Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice.
Centralni dio programa bilo je izlaganje dr. Zilhe Mastalić Košuta s Univerziteta u Sarajevu o temi "Historijski važniji događaji prije pada Srebrenice jula 1995".
Mastalić Košuta je detaljno prikazala ključne događaje koji su prethodili genocidu, uključujući strategije VRS, neuspjehe međunarodnih mirovnih sporazuma, kao i ulogu UNPROFOR-a.
Poseban emotivni trenutak bio je svjedočenje imama Mevludina Hrnjića, koji je 80 dana proveo u šumi nakon pada Srebrenice prije nego što je pronašao put do slobode.
Program je moderirao Muhamed Jugo, a nakon tribine posjetitelji su imali priliku obići izložbu "Jedanaest lekcija za budućnost", dostupnu na albanskom i bosanskom jeziku.
Domaćini su zahvalili gostima na dolasku i podržali ideju o budućoj saradnji, posebno tokom obilježavanja julskih dana. Tribinu je pratila i novinarska ekipa državne televizije Kosovo, predvođena Mustafom Balje.
Sličan događaj održan je u hotelu Swiss Diamond u Prištini, gdje su se okupili predstavnici akademske, političke i kulturne zajednice. Muftija Islamske zajednice Kosova Naim Ternava otvorio je tribinu, izražavajući saosjećanje sa žrtvama genocida u Srebrenici i podsjećajući na slična stradanja naroda Kosova tokom nedavnih sukoba.
Azra Efendić Eminović je, u ime Uprave za vanjske poslove i dijasporu, Ipodsjetila na značaj očuvanja sjećanja, ističući ključnu ulogu majki Srebrenice.
Na tribini su govorili i Emilija Redžepi, zamjenica premijera Kosova, bivši predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu, te Enver Hoxaj, bivši ministar vanjskih poslova. Među prisutnima je bio i dugogodišnji bošnjački političar Ćerim Bajrami.
Historičarka Zilha Mastalić Košuta iznijela je stručno izlaganje o vojno-političkim okolnostima koje su dovele do genocida, uz naglasak na zločine nad maloljetnim osobama i egzekucije nakon zauzimanja Srebrenice.
Imam Mevludin Hrnjić podijelio je svoje potresno iskustvo iz jula 1995. godine, koje je izazvalo suze i empatiju publike. Njegova priča bit će prenesena i u intervjuu za RTK na bosanskom jeziku, koji je vodila novinarka Sanela Bilalović.
Nakon tribine, učesnici su obišli izložbu "Jedanaest lekcija za budućnost", a muftija Ternava i Emilija Redžepi predvodili su stručni obilazak postavke.
Saradnja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Islamske zajednice Kosova
Muftija Ternava je u okviru događaja ugostio delegaciju Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koju su činili Muhamed Jugo, Azra Efendić Eminović, Mevludin ef. Hrnjić i Zilha Mastalić Košuta.
Muhamed Jugo je predstavio kraći historijat i izazove s kojima se suočava Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Poseban akcenat je stavio na mogućnost zajedničke saradnje u dijaspori.
Izrazio je zadovoljstvo sa dosadašnjom saradnjom sa Islamskom zajednicom Republike Kosova i zahvalio se na izuzetnoj i toploj dobrodošlici
Muftija Ternava je izrazio želju za češćim zajedničkim aktivnostima i najavio mogućnost posjete Rijasetu u Sarajevu.
Direktor za kulturu Ramadan Shkodra predložio je i prevođenje knjige "Svjedok srebreničkog genocida", autora Mevludina Hrnjića, na albanski jezik.
Događaji u Prizrenu i Prištini podsjetili su na važnost očuvanja sjećanja na genocid u Srebrenici, istovremeno jačajući veze između dviju zajednica i najavljujući nove zajedničke projekte.
(Preporod.info)
