Je li na osnovu medijskih natpisa ili Dodikivih izjava formiran predmet o imenima žrtva genocida u Srebrenici

Je li na osnovu medijskih natpisa ili Dodikivih izjava formiran predmet o imenima žrtva genocida u Srebrenici

Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini formiralo je predmet na osnovu medijskih natpisa i upita novinara koji su stizali na adresu ovog tužilaštva, a u vezi sa spiskom iz CIPS-a ljudi za koje se navodi da su živi, a upisani da su žrtve stradale u Srebrenici.

Ovako glasi odgovor na upit koji je Preporod.info poslao ovom tužilaštvu, a nakon što je Milorad Dodik, predsjednik manjeg bh. entiteta Republika Srpska izjavio medijima iz RS da se na pločama u Memorijalnom centru nalaze uklesana imena živih ljudi.

Dodik je prošlog mjeseca izjavio da su "na nadgrobnim pločama u Memorijalnom centru u Potočarima upisana imena ljudi koji su živi i koji se nalaze u specijalnoj evidenciji CIPS-a u BiH".

Na konferenciji za novinare u Srebrenici Dodik je pokazao spisak iz CIPS-a na kojem se, prema njegovim tvrdnjama, nalazi 87 osoba koje su žive, a čija su imena navodno podvedena pod žrtve genocida u Srebrenici.

U svoje navode i sumnje pomenuo je i ime najmlađe srebreničke žrtve Fatime Muhić, koja je umrla odmah po rođenju u Potočarima.

- Predmet je formiran po službenoj dužnosti na osnovu medijskih natpisa i upita novinara koji su stizali na adresu ovog tužilaštva, 12. 06. 2024. godine. Postupajući tužilac je naložio preduzimanje svih mjera i radnji radi utvrđivanja svih činjenica i okolnosti u cilju prikupljanja dokaza, na osnovu kojih će utvrditi da li u navedenom predmetu ima elemenata krivičnog djela. Preduzimaju se mjere i radnje, tako da u ovom trenutku nismo u mogućnosti da Vam damo više informacija - kaže se u odgovoru Okružnog tužilaštva iz Bijeljine.

Nigdje se ne navodi da iza svega stoje tvrdnje Dodika, i onih politika koje negiraju genocid. Dakle, Tužilaštvo je predmet formiralo na osnovu navoda Milorada Dodika za kojeg se zna da je najveći negator genocida u BiH, te da je to do sada javno učinio više od 20 puta.

I dok Tužilaštvo BiH na to šuti, drugi se bave izjavama negatora genocida i to na način da formiraju predmete. Kako ovakve stvari uzimaju danak, te se žrtve vrijeđa, ponižava, umanjuje, pitanje je šta radi visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, zašto šuti dok se krivični zakon ne poštuje zbog negiranja genocida.

Barem bi, ako već glavni tužioc Milenko Kajganić neće da radi posao, trebao Šmit reagovati, jer izmjene Krivičnog zakona BiH po kojem je kažnjivo negirati genocide nametnute su bonskim ovlastima.

(A.N./Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti