U Bihaću održana tribina o muslimanskim rezolucijama iz 1941. godine

Javna tribina "Muslimanske rezolucije iz 1941. godine", koju organizuje Regionalni odbor Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca Bosanska Krajina održana je Muzeju AVNOJ-a u Bihaću.

Na tribini su govorili mr. Suan Islamović sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Bihaću i historičar mr. Dino Dupanović, direktor Muzeja Unsko-sanskog kantona, dok je modetor i uvodničar bio prof. Nazif Horozović.

U proteklih gotovo osamdeset godina, jedan od najznačajnijih civilizacijskih iskoraka je bila borba protiv fašizma. Iako bosanski muslimani u svojoj dugoj prošlosti žive ove vrijednosti, antifašizam i Bošnjaci, odnosno Bosanski muslimani, su se stidljivo vezali.

Cilj ove tribine jeste da se trag istine ne zatire, da se o važnim historijskim dokumentima glasno govori i da našu djecu odgajamo na vrijednostima antifašizma, empatije prema slabima i potlačenima i na principima jasnog stava prema svim pojamava i procesima koji se dešavaju u našem društvu.

Prije stručnih izlaganja, prisutnima se sa nekoliko riječi obratila prof. dr. Vildana Pečenković, predsjednica VKBI Bosanska Krajina, te izrazila zadovoljstvo što se ova tribina organizira u Bihaću u vremenu kada se intenzivnije govori o značaju rezolucija.

- Tema naše današnje tribine nije slučajna. Rezolucijama se izražava stav i mišljenje o različitim društvenim, političim i ideološkim pitanjima. Svi očekujemo izglasavanje rezolucije o sjećanju na genocid u Srebrenici i nadamo se da će ona biti usvojena. S druge strane, danas se prisjećamo o muslimanskim rezolucijama kada je Bošnjačka elita iskazala odbijanje politike i vrijednosti Nezavisne države Hrvatske.

Prisjećamo se značaja ovih rezolucija koje su u vremenu okupacije i nesigurnosti bile usmjerene protiv progona Jevreja, Srba i Roma, braneći pravo na život, slobodu i ravnopravnost građana i svih njenih nacionalnih zajednica. S tim u vezi, ispred Vijeća kongresa bošnjačkih interektualaca (VKBI) Bosanska Krajina se zahvaljujem izlagačima, ali svakako dugujemo zahvalnost i Bošnjačkom institutu "Adil-beg Zulfikarpašić" iz Sarajeva koji su nam osigurali izvjestan broj zbornika radova o muslimanskim rezolucijama, koje ćemo podijeliti nakon današnje tribine - rekla je u svom izlaganju prof. Pečenković.

O muslimanskim rezolucijama i njihovim tvorcima, te njihovom sadržaju i značaju je govorio mr. Suan Islamović, viši asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Bihaću. On se u svom izlaganju osvrnuo i na značaj intelektualaca u jednom društvu i vremenu, te se posebno referisao na pitanje bitnosti i značaja rezolucija.

- Iako su i sami bili žrtve, odnosno, iako su i sami bili egzistencijalno ugroženi, Muslimani u rezolucijama prvenstveno pozivaju protiv zločina nad Srbima i Židovima, konstatujući u Mostarskoj rezoluciji da su se desili nebrojeni zločini, bezakonja i nasilna previranja koja su činjena i koja se čine prema pravoslavnim Srbima i drugim sugrađanima.

Rezolucije su slobodarski glas u porobljenoj Europi, glas koji je pokušao skrenuti pažnju na ono što se dešava u Bosni i koji je pokušao prije svega zaštititi pripadnike drugih vjera, njihovu imovinu i kulturno naslijeđe, ali i muslimane koji su se osjetili ugroženi u novoj državi NDH. One predstavljaju izraz građanske hrabrosti i suživota u Bosni i Hercegovini, a proistekle su iz muslimanske opozicije ustašama. One su jedan od najboljih primjera nenasilnog otpora na teritorijama okupirane Evrope - zaključio je mr. Islamović.

U svom obraćanju, historičar mr. Dino Dupanović je svoj fokus govora stavio na kontekst u kojem su se donosile rezolucije o kojima je riječ, posebno se fokusirajući na dosadašnja istraživanja o II svjetskom ratu u Bosni i Hercegovini i kompleksnosti rada na pronalasku preostalih rezolucija koje se nalaze u arhivskim depoima u regionu.

- Arhivska građa u koje spadaju i muslimanske rezolucije se uglavnom nalaze u Vojnom arhivu Srbije i vrlo je teško doći do tog arhiva, a isto tako istraživači teško pronalaze motivaciju da se bave ovim pitanjima. Od 1999. do 2022. godine je objavljeno svega 11 članaka o II svjetskom ratu u časopisu "Prilozi" Instituta za historiju Bosne i Hercegovine. 20. stoljeće je vrijeme u kojem se i dešavaju ove rezolucije, ali i vrijeme ratova, revolucija i nasilja. Ovo stoljeće je proizvelo, kako kaže jedan historičar, najveće nade čovječanstva, ali je većinu i sahranilo. Kada sam istraživao ovu temu, posebnu pažnju su mi privukli tzv. "posmatrači", tj. oni koji su nijemo posmatrali zločine koji su se dešavali.

Eklatantan primjer je Beograd, gdje se u brojnim fotografijama može vidjeti kako se ljudi beobzirno šeću kod Beogradskog sajma, a na stubovima za rasvjetu su visili ljudi koji su uglavnom vješani što su bili jevreji. Svjedočenje Eve Đorđević, čiji je otac bio zatočenik jednog od beogradskih logora, gdje ona opisuje strašne zločine prema jevrejima u tim logorima i na kraju konstatuje i kaže: Beograđani su na ove događaje nijemo šutili. S druge strane, u Bosanskoj Krajini i cijeloj Bosni i Hercegovini je i prije nastanka muslimanskih rezolucija bilo aktivno spašavanje ljudi koji su bili žrtve nasilnog progona fašista, a muslimanske rezolucije su bile javni sveobuhvatni akt muslimanskih intelektualaca. I samo da vam skrenem pažnju: Hrabrost je i veliki rizik bio suprotstaviti se i u stavovima fašističkim predvodnicima i osuditi zlodjela koji su oni radili. To su uradili muslimanski intelektualci i time na sebe stavili legitimnu metu fašista - istakao je mr. Dupanović.

Nakon tribine su uslijedile diskusije i pitanja, a pri izlasku iz sale, podijeljeno je nekoliko primjeraka zbornika radova o muslimanskim rezolucijama u izdanju Bošnjačkog instituta iz Sarajeva.

(Preporod.info)