Sisak: Održana književna večer posvećena Safvet-begu Bašagiću povodom 90. godišnjice od smrti

U kongresnoj dvorani Islamskog kulturnog centra (IKC) Sisak u nedjelju 19. maja 2024. održana je književna večer povodom 90. godišnjice od smrti Safvet-bega Bašagića u organizaciji Bošnjačkog nacionalnog savjeta u Hrvatskoj i u saradnji sa Medžlisom Islamske zajednice (MIZ) Sisak.

Učenice Islamske gimnazije dr.Ahmeda Smajlovića su recitirali poznate Bašagićeve pjesme dok je Krenar Kadriu proučio poznate mevludske stihove Safvet-bega Bašagića.

Akademski glumac Muhamed Bahonjić Bah također je na dramski način prenio jednu od Bašagićevih pjesama.

Potpredsjednik BNS-a Davud Mešinović je kroz prezentaciju predstavio markantnu ličnost Safvet-bega Bašagića od školovanja do njegovog bogatog društvenog, kulturnog i političkog angažmana. Zaključeno je kako je Safvet-beg Bašagić jedan od najznačajnijih bošnjačkih intelektualaca u vrijeme austrougarske vlasti nad Bosnom i Hercegovinom te jedna od najmarkantnijih ličnosti moderne bosanske i bošnjačke književnosti i začetnik bošnjačkog nacionalnog preporoda početkom 20. stoljeća. Pisao je pod pseudonimom Mirza Safvet. Bio je pjesnik, historičar, dramski pisac, prevodilac, političar i intelektualac, prvi savremeni orijentalista i osmanista XX stoljeća.

Najviše je prepoznat aktivno angažirani kulturni, naučni i društveni poslanik, odnosno jedan od začetnika novije bošnjačke književnosti, prvi bošnjački doktor nauka i začetnik bošnjačke književne, kulturne i društvene historiografije, a bio je i potpredsjednik te predsjednik Bosanskog sabora.

Od 1895. do 1899. studirao je na Bečkom univerzitetu orijentalne jezike, arapski i perzijski. Jedno vrijeme radio je kao profesor u sarajevskoj Velikoj gimnaziji (Prva gimnazija), te 1903. je osnovao društva Gajret, El-Kamer, Muslimanski klub. 1907. godine pokreće list Ogledao, a godinu dana kasnije odlazi u Beč gdje priprema doktorat iz orijentalnih jezika i historije islama.

Doktorat je odbranio 1910. godine na temu „Bosanci i Hercegovci u islamskoj literaturi“ i stiče zvanje doktora. Iste godine izabran je za zastupnika u Bosanskom saboru i odmah poslije smrti Ali-hodzabega Firdusa, imenovan je za predsjednika Sabora. Na tom položaju ga je zatekao i slom Monarhije. Nakon rata, od 1919. godine radi kao kustos u Zemaljskom muzeju u Sarajevu sve do 1927. godine kada je penzionisan.

Književnoj večeri u IKC-u Sisak prisustvovali su glavni imam Alem-ef. Crnkić koji je izrazio zadovoljstvo što se po prvi put u Islamskom centru govori o velikanima naše kulturne, nacionalne baštine kroz lik, djelo i opus Safvet-bega Bašagića čiji se mevludski stihovi generacijama uče u našim džamijama.

- Najmanje što možemo i moramo, ukoliko cijenimo svoje bogato historijsko, kulturno i nacionalno nasljeđe koje objedinjuje naš cjelokupan identitet, jeste da afirmiramo svijest o velikanima i ličnostima koji su obilježili, ne samo svoje vrijeme, već su dodirnuli i naše vrijeme življenja svojim stihovima, poručio je Alem-ef. Crnkić.

Književnoj večeri prisutvovao je vjerski ataše pri Ambasadi Republike Turske u Zagrebu Ahmed Hamdi, Sanja Eminović, ministrica savjetnica pri Ambasadi BIH u Hrvatskoj, kao i predsjednik Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske Hilmo Demirović, ali i predsjednici Vijeća bošnjačke nacionalne manjine grada Siska Asim Kulenović i Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Sisačko-Moslavačke regije Edin Safić.

(Preporod.info)