Muftija Hasanović: Vjera nas uči da dižemo svoj glas za pravdu i mir

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija zagrebački akademik Aziz-ef. Hasanović u bajramskom intervjuu poručio je da nas vjera uči da dižemo svoj glas za pravdu i mir.

On je za Agenciju MINA govorio o porukama ramazana koje svaki vjernik treba uzeti, Bajramu i bajramskoj radosti, ali i aktuelnim pitanjima kako u Bosni i Hercegovini, tako i svijetu.

Kako je podsjetio muftija Hasanović, vjernik se istinski raduje ramazanu, da ga dočekuje radosnog srca i ushićene duše, ukazuje mu posebnu pažnju, kao što to ramazan i zaslužuje.

- Vjernik se svojevoljno i s velikom radošću upisuje u ramazansku školu s ciljem da, kroz sve uspješno položene ispite, ostvari svoj glavni cilj artikuliran riječima Muhameda, a.s.: Tko isposti mjesec ramazan, čvrsto vjerujući, Allah će mu oprostiti grijehe koje je počinio - kazao je muftija.

Naglasio je da je ramazan prilika za čišćenje tijela postom, a duše ibadetom, dodavši da, prije svega, ne postoji bolja prilika za jačanje svoje vjere kao što je činiti ibadete dok postimo.

- Tako i namaz poprima jednu posebnu dimenziju jer ugođaj je drukčiji. Tome posebno doprinosi svakodnevno učenje Kur'ana, gdje dolazi do sljubljivanja s Kur'anom, a posljedično i naš pogled na Kur'an kao i razumijevanje njegovih poruka evoluiraju otvarajući nova promišljanja i shvaćanja. Nadalje, uz ramazan dolazi do akumuliranja porodične snage što ostvarujemo zajedničkim iftarima, sehurima i namazima. Izdvajanjem sadekatul-fitra jačamo empatiju prema onima koji su u potrebi, dajući zekat čistimo svoj imetak i jačamo Bejtul-mal kojim se štite oni koji su u potrebi. Pomažemo one koji su na putu stjecanja znanja kao i institucije koje se bave unapređenjem odgojno-obrazovnih procesa unutar Islamske zajednice - naveo je on.

Akcentirao je da se snaga i zaštita pojedinca ogleda u snažnoj i organiziranoj zajednici, istaknuvši da svaki vjernik mora doprinositi, na sve moguće načine, jačanju svoje zajednice.

- Svaki vjernik i vjernica moraju proći navedene ispite ramazanske škole ukoliko žele da ostvare zadani cilj i iz ramazana izađu okrunjeni takvalukom/bogobojaznošću/, ljubavlju, milosrđem i čistim srcem/kalbun selimun/. Na taj način ramazan ostavlja tragove i osnažuje pojedinca, porodicu i zajednicu. Ako se takav rezultat ne postigne, neke od ispita ramazanske škole nismo položili. Naravno, svi se nadamo popravnom ispitu, ali je pitanje tko će ga od nas dočekati - izjavio je muftija.

Kako je istaknuto, cilj ramazanskih aktivnosti jeste postići sreću, radost i zadovoljstvo kako na individualnom tako i zajedničkom društvenom planu, stoga nam Bajram predstavlja vrhunac radosti koju dijelimo s onima koji su nam najbliži, a potom i na širu javnost, naglasio je muftija Hasanović.

- Bajramsko okupljanje predstavlja najveći susret stanovnika jednog mjesta na musalli gdje dolazi do izražaja ta snaga džemata, zajedništva, međusobnog uvažavanja i potpomaganja. Naši bajramski pokloni, osmijesi, čestitke, posjete, zajednički ručkovi, posjete našim umrlima, posjete našim susjedima samo pokazuju pravac ili smjer kojim vjernik treba da ide cijelu godinu - smatra muftija.

Dodao je da motivirani hadisom poslanika Muhameda, a.s., da je najbolji kod Boga onaj koji je najkorisniji ljudima, muftija je kazao da će vjernik "preći preko svih ljudskih postupaka koji nas udaljavaju jedne od drugih, pronaći će snage da na Bajram halali i da se tako Božija milost na Zemlju spusti, kako na one koji se pomire tako i na zajednicu u cjelini. I to je jedna od koristi posta i svih ramazanskih ibadeta, spoznaja da će nam Svevišnji oprostiti onoliko koliko smo mi spremni oprostiti drugom".

- Nema bolje prilike od Bajrama. Snaga saffa i zajedničkog namaza putokaz je vjerniku da sav svoj trud usmjeri na jačanje svoje uže i šire zajednice. Snaga je u zajednici kroz koju dolazi do izražaja i pojedinac - poručio je muftija Hasanović.

Jedno od pitanja o kojima je muftija govorio jeste i otvaranje puteva saradnje s drugim i drugačijim. Kako je podsjetio, pitanje saradnje s drugima i drugačijima po bilo čemu nije tabu tema u islamu.

- Oko dvije stotine ajeta i mnogobrojni hadisi nas usmjeravaju i preciziraju kako se odnositi prema drugim i drugačijim. Tome ide u prilog i nedavno objavljena knjiga vrijednog imama iz džemata Podlugovi mr. sc. Asmir-ef. Salihovića ‘Status drugog u islamu’. Islam nas odgaja da volimo, poštujemo, cijenimo, uvažavamo svako Njegovo stvorenje. On da je htio sve bi ljude jedne vjere, nacije, spola, boje učinio. Nije to uradio. Zašto? E da bismo mi pokazali svoju spremnost na različitost i da bismo na taj način iskazali svoju zahvalnost Svevišnjem na Uputi i svemu što nam je podario - istaknuo je on.

Dijalog koji potiče Kur’an, propisan je na najljepši način, argumentirano, lijepom riječju, a još ljepšim postupcima, dodao je muftija.

- Ustrajnost na putu dijaloga vidljiva je na mnogim kur’anskim primjerima do te mjere da se naređuje Musau, a.s., da ide Faraonu, unatoč znanju kakav je, da otvara dijalog i da pri tome pokaže maksimum ljubaznosti. Promišljanje i iznalaženje metoda otvaranja razgovora stalna je intencija muslimana. Isključivost nije svojstvena vjerniku muslimanu - akcentirao je muftija zagrebački.

Govoreći o brojnim izazovima i poteškoćama kojim svjedočimo diljem svijeta, muftija je kazao da podsjećaju na brojna kazivanja kada je Svevišnji odlučio jedan narod zamijeniti drugim.

- Nedovoljna reakcija onih koji mogu spriječiti mnoge izazove i olakšati svijetu da živi onako kako je dostojno čovjeka je kulminiralo upravo u ovom vremenu.

Vjera nas uči da dižemo svoj glas za pravdu i mir, da sve pojavnosti nazivamo pravim imenima, da ih otklanjamo rukom, jezikom ili prezirom srca. Uvukao se osjećaj bespomoćnosti što dodatno otežava situaciju. Bojim se da će šutnja i nečinjene navući Božiju srdžbu na ummet. Bit ćemo pitani za ono što smo uradili, ali i za ono što nismo a, mogli smo - izjavio je muftija.

Na pitanje može li akademska zajednica ponuditi strategiju izlaska iz moralno-političke krize u kojoj se danas nalazimo, muftija je naglasio da akademska zajednica, ne da može, nego mora ponuditi strategiju izlaska iz moralnog i političkog posrnuća društva i zajednice u cjelini.

- Ima se osjećaj da oni koji imaju mehanizme moći (uglavnom političari) nisu spremni poslušati glas akademske zajednice. Nerijetko sam čuo kako moćnici vlasti kažu za učene i one koji ukazuju na moralne vrijednosti kao temelj napretka društva, ‘kad su tako pametni neka se kandidiraju na izborima. Nama ili meni je narod dao povjerenje.’ Ti isti zaboravljaju da to povjerenje nikako ne znači meritokraciju već stjecanje uvjeta ili otvaranje mogućnosti da se omogući najsposobnijima da dođu do izražaja. Nažalost, svjedoci smo da to nije tako. Sve se ravna prema političkom ključu, a ne po ključu kompetencija.

Unatoč svemu tome, akademska zajednica ne smije šutjeti. Pozvana je da govori, apelira i promiče univerzalne vrijednosti morala bez koga se sve urušava - posebno je naglasio muftija.

Također, osvrnuo se i na činjenicu da je odobren početak pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom, uz osvrt na to šta će za muslimane Bosne i Hercegovine značiti susret s Evropom.

- Drago mi je da je Bosna i Hercegovina formalno dobila zeleno svjetlo o otvaranju pregovora za članstvo u Evropskoj uniji. Ono što trebamo znati je da je Bosna i Hercegovina po svom kulturološkom, geografskom, po svim parametrima dio Evrope. Stoga, susret s Evropom, kako ga spominjete, vidim samo kao prigodu da se napreduje u segmentima vladavine prava, a to podrazumijeva i zaštitu i dostupnost prava, tako da se nadam da će diskriminacija prema Islamskoj zajednici u BiH prestati potpisivanjem ugovora kojim će regulirati određene segmente koji su važni za svakog vjernika, a ne samo za Zajednicu. Činjenica je da članstvo u EU ne rješava probleme, već čini dostupnost alata za njihovo rješavanje raznovrsnijim - smatra on.

Podsjetio je da je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini dugi niz godina dio evropske kulturne i vjerske pozornice Evropske unije.

- Mešihati u Hrvatskoj, Sloveniji, veliki broj naših džemata koji legalno djeluju unutar Evropske unije najbolje govore o savladanoj evropskoj zadaći. Tu je i nemjerljiv doprinos naše Zajednice u cjelini kada je u pitanju poticaj na integraciju, na prihvaćanje različitosti, na mir, na život zajedno sa svima drugima. Istovremeno, kad god je zatrebalo i kome god je zatrebalo, Zajednicu i vjernike su svrstavali u skupine kojima bi se Evropa plašila, a mi bismo iznova praštali i dokazivali da nije tako jer smo jednostavno tako odgajani. Nerijetko se to uzima za našu slabost, ali slabost nije izbjegavanje konflikata i kad se nametnu, slabost je popustiti u tome da naš nefs nadvlada pa da nepravdu učinimo - kazao je on.

Kao jedan od kvalitetnih primjera naveo je uređenje odnosa Islamske zajednice u Hrvatskoj kroz ugovor o specifičnim odnosima s državom.

- Navedeni ugovor sažeo je sve potrebe vjerskog, edukativnog, poslovnog i javnog djelovanja Islamske zajednice. Time je dodatno zagarantirana vjerska jednakost pred zakonima Republike Hrvatske.

Ne vidim razloga zašto bi se usvajanje sličnog ili kakvog god drugog ugovora koji bi zadovoljio potrebe muslimana u BiH pretvaralo u problem, osim ako netko nema fašistoidne namjere i ako to nije u cilju nastavka politike genocida i istrebljenja kroz pokušaj potiranja postojanja u bilo kakvim dokumentima i muslimana i Islamske zajedice u BiH, što je suludo.

Nadam se da će Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini mudrim vođenjem našeg poglavara reisul-uleme dr. Husein-ef. Kavazovića uspjeti kroz ovo razdoblje pregovora s Evropskom unijom postići dogovor s vlastima u Bosni i Hercegovini o potpisivanju ugovora od zajedničkog interesa. Naša iskustva su tu. Stojimo na raspolaganju - poručio je muftija.

Također, govorio je i o tome koliko su one koje nazivamo evropskim vrijednostima kompatibilne s islamskim vrijednostima.

- Univerzalne vrijednosti koje se temelje na vjeri i moralu muslimanu su prihvatljive ma gdje bio. Evropa primjenjuje najvećim djelom te opće univerzalne vrijednosti: vladavinu prava, pravo vlasništva, ljudska i vjerska prava, pravo mišljenja i govora, pravo na rad i privređivanje, socijalna politika itd. Za sve navedeno možemo naći u izvorima islama kao obavezu muslimanskih društava. Stoga, te univerzalne vrijednosti musliman mora da živi ma gdje bio - kazao je on.

Međutim, ono što se primjećuje u današnjoj perspektivi Evropske unije, dodao je muftija, jeste neograničeno liberalna demokratija gdje svačiji i svakakav prohtjev pojedinca želi se normirati kao ljudsko pravo.

- Tu se ni Evropska unija ne snalazi najbolje. Pod raznim pritiscima i lobijima usvaja razne zakone koji su neprirodni za čovjeka i čovječanstvo. Dodatan problem jeste da se to tretira vrhuncem demokratije, iako to nije. Govoriti o natalitetu, a legalizirati istospolne brakove u velikom je raskoraku. Govoriti o porodičnom odgoju, a dozvoliti posvajanje djece istospolnim ili izvanbračnim parovima je nerazumno. Takvih nelogičnih primjera možemo naći dosta. Međutim, ako sagledamo pozitivne i negativne strane Evropske unije zaključujemo da su one pozitivne u primjeni bolje, a loše strane ovise od individue do individue. Loših pojavnosti ima i izvan Evropske unije. Porodični odgoj, vjerski moral i lijepi ahlak garancija su uspjehu ovog i budućeg svijeta. Evropska unija je put Bosne i Hercegovine i muslimana Bošnjaka. Nema tu ništa skriveno, osim velikih prilika koje treba iskoristiti i kojih se ne treba bojati - zaključio je u razgovoru muftija zagrebački Aziz-ef. Hasanović.

(MINA)