Na području Bosne i Hercegovine još uvijek se nalazi 1.417 miniranih lokacija, koji ukupno ugrožavaju živote za više od pola miliona građana ili oko 15% od ukupnog broja stanovnika BiH.Ovo su opšti podaci koje su za bh. novinsku agenciju Patria ustupili iz Centra za uklanjanje mina BiH (BH MAC). Stručnjaci upozoravaju da bi broj minskih lokacija u BiH moga biti i veći, jer je praktično nemoguće ući u trag svakoj mini ili nekom drugom neeksplodoranom ubojitom sredstvu zaostalo nakon posljednjih sukoba u BiH od ’92. do ’95. godine.Najzagađenija područja minama u BiH su područja Maglaja, Kladuše, Posavine, Tuzlanske regije, zatim Dobojska regija, područje Broda, Šamca, Lopara i Posavine.Nakon okončanja sukoba u BiH stručnjaci su definisali čak 9.185 minski sumnjivih mikrolokacija na kojima je, procjenjuje se, zaostalo oko 120.000 mina/NUS-a. Mine su do danas odnijele 603 života, a 1.129 lica je teže ili lakše stradalo. Od ukupnog broja stradalih čak 116 bili su demineri koji su pokušavali ukloniti mine i zaštiti građane. Od ovog broja njih gotovo 50 izgubili su živote nakon ranjavanja.Iz BH MAC-a objašnjavaju da je u BiH prije šest godina usvojena strategija protivminskog djelovanja - Zemlja bez mina do 2019., u kojoj je planirano godišnje izdvajanje oko 80 miliona KM za potrebe deminiranja i deminiranje oko 35 kvadratnih kilometara. No, tek pola od te Strategije ispoštuje se na nivou godine, odnosno za potrebe deminiranja izdvoji se tek pola planiranih sredstava.- Tokom šest godina implementacije Strategije, godišnje je izdvajano oko 50-55% od planiranog iznosa. Što znači da je godišnje deminirano oko 12-15km2, od planiranih 35km2 – objašnjavaju za agenciju Patria iz BH MAC-a.Od ukupnih izdvajanih sredstava za deminiranje u BiH, stranci su donirali više od 60% sredstava, dok je ostatak domaći novac (lokalne zajednice i privredni subjekti). Iz BH MAC-a tvrde da oni imaju i dovoljno ljudi i opreme za rad na terenu, no dinamika deminiranja zavisit će isključivo od priliva novačanih sredsatva. Da bi BiH bila očišćena od mina, potrebno je još oko 560 miliona KM.
(NAP)
