U nedjelju 24.09.2017. polaznici mekteba džemata Zelinja Donja posjetili su "Ljiljan" na koti Bandera, udaljen dva kilometra od  džamije

Alžir, Dželfa, 27. i 28.09.2017. Na poziv ministarstva za vjerske poslove i vakufe iz Demokratske Narodne Republike Alžir direktor Vakufske direkcije IZ u BiH dr. Senaid Zajimović prisustvovao je dvodnevnoj konferenciji o vakufima koju je organiziralo ovo ministarstvo. Konferencija je nosila naziv „Uspostava mehanizama u korištenju vakufa za potrebe šire društvene zajednice“. Pored domaćina konferenciji su prisustvovali eksperti u oblasti islamskih finansija, ekonomije i vakufa iz Kuvajta, Turske, Malezije, Maroka, Kraljevine Saudijske Arabije, Egipta i Bosne i Hercegovine. Na dvodnevnoj koferenciji uvodničari su prezentirali oko 20 referata u kojima su pored iskustva iz svojih zemalja tretirali i praktične primjere koji govore o tome kako ponovo vakufe učiniti značajnim faktorom u ekonomskom razvoju društva, što je između ostalog jedna od njegovih osnovnih uloga. Na konferenciji su prezentirane sljedeće teme: usporedba uloge zekata i vakufa u razvoju siromašnih zajednica, investiranje u vakuf-rješenje i izazov, uloga vakufa u razvoju malog biznisa, aktiviranje uloge vakufa u savremenom društvu, uloga vakufa u finansiranju budžetskog deficita, aktiviranje uloge vakufa putem uspostave islamskog finansijskog sistema – malezijsko iskustvo, institucionalno oživljavanje kulture uvakufljenja, pomoć državne administracije u rješavanju problematike vakufa, područja i metodi oživljavanja vakufa u oblasti obrazovanja u savremenom dobu, model oživljavanja uloge vakufa u razvoju društva u Maroku, odjeci investiranja vakufskih prihoda u Alžiru, uspostava vakufa putem islamskog solidarnog osiguranja, mehanizmi investiranja u vakufe, i dr. Direktor Vakufske direkcije je tom prilikom prezentirao referat na temu „Uloga vakufa u razvoju društva – iskustvo IZ u BiH“. U svom izlaganju i prezentaciji govorio je o ulozi vakufa u nastanku bosanskohercegovačkih gradova i ulozi vakufa u ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine za vrijeme osmanlijske uprave, zatim o različitim političkim sistemima kroz koje je prošla Bosna i Hercegovina, te o uništavanju i oduzimanju vakufa od strane istih sistema. Nakon toga dr. Zajimović je govorio o pozitivnim primjerima obnove, u toku agresije, porušenih vakufa, stavljanju u funkciju istih, zatim o konstituisanju novih vakufa od kojih korist ima šira društvena zajednica posebno u oblasti zapošljavanja i borbe protiv siromaštva. Islamska zajednica je, iako joj još nisu vraćeni vakufi, idealan primjer doprinosa razvoju društva. Sa svim svojim organima i ustanovama ona je aktivan faktor u funkcionisanju ovog društva. IZ je uspjela obnoviti skoro sve, u ratu porušene, džamije, izgraditi nove džamije, obnoviti i u funkciju staviti mnoge stare vakufe koji donose prihode od kojih se izdržavaju neki medžlisi, uspostaviti nove vakufe za potrebe vjerskih aktivnosti i društva općenito. Napomenuo je i to da IZ u BiH nije državna ustanova i da nije na budžetu države, ali je i pored toga uspjela biti u vrhu investitora u ovoj državi i staviti na raspolaganje sve svoje resurse i otvoriti vrata svim članovima društvene zajednice. Vizuelnim primjerima prikazao je uspjeh Zajednice što je posebno ostavilo dojam na prisutne. Prezentacija je privukla veliku pažnju medija, jer nije čest primjer da tako mala država i u njoj tako mala Zajednica, bez nekih velikih resursa uspije stati na svoje noge i konstantno pružati pomoć drugima. U tom kontekstu direktor Vakufske direkcije dao je nekoliko inervjua za alžirske medije. Svi su bili zainteresirani za pozitivne primjere uloge vakufa u BiH u razvoju društva, posebno zbog činjenice što odgovorni za vakufe u Alžiru pokušavaju pronaći najbolji model za oživljavanje vakufa i stavljanje istih u funkciju.  

U četvrtak, 28.09.2017. godine nakon akšam namaza u Kulturnom centru princeze Dževhere u Bugojnu tradicionalno je obilježen Dan ašure i Dan Elči Ibraim-pašine medrese Travnik. Prigodan program u povodu ovoga mubarek-dana izveli su članovi hora Elči Ibrahim-pašine medrese iz Travnika.

Isplata penzija za mjesec septembar počet će u četvrtak 5. oktobra 2017. godine, odlučeno je na sjednici Upravnog odbora Federalnog zavoda MIO/PIO.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je u nedjelju da Turskoj članstvo u Evropskoj uniji više nije potrebno, ali da Ankara neće jednostrano napustiti pregovore o pristupanju.

Zakon o zabrani pokrivanja lica u nedjelju je stuoio na snagu u Austriji i od tada svako ko u javnosti nosi odjeću koja mu pokriva lice može biti kažnjen sa 150 eura.

Deseta Mektepska olimpijada Medžlisa IZ-e Mostar u subotu je na stadionu „Bjelopoljac“ u Potocima okupila preko 750-djece iz 24 mostarska mekteba.

10. muharrem 1439. H.g., poznat kao Jevmi-ašura, u historijskom smislu, predstavlja kontinuitet Božije poruke i mudrosti pretočen kroz praksu Božijih poslanika.

Hiljade arakanskih muslimana, koji su spas od nasilja u Mijanmaru pronašli u gradovima Cox's Bazar i Teknaff u susjednom Bangladešu, svakodnevno vode bitku za golo preživljavanje.

Odjel za brak i porodicu Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ u BiH organizira od 30. septembra do 01. oktobra 2017. u Gazi Husrev-begovoj medresi savjetovanje za koordinatorice za brak, porodicu i ženski aktivizam Islamske zajednice u BiH pod motom „Rad koordinatorica za brak i porodicu – izazovi i perspektive“.

U humanitarnoj akciji „BiH za narod Sirije“ sakupljaju se sljedeći artikli: brašno, ulje, tjestenine, džemovi i dječije pelene

Povodom obilježavanja 40 godina Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu (FIN) na danas održanoj svečanosti poručeno je kako ova visokoškolska ustanova uživa respekt i na Istoku i na Zapadu, javlja Anadolu Agency (AA).

Hutbu u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu održao je glavni imam ove džamije mr. hfz. Mensur ef. Malkić.

Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, s početkom u 10h, održana je svečanost u povodu 40 godina rada ovog fakulteta na kojoj su dodijeljena i priznanja istaknutim profesorima i ličnostima koje su doprinijele radu Fakulteta

Učenjem hatmenske dove imamima šehidima ispred spomen-ploče u dvorištu Gazi Husrev-begove medrese obilježena 105. godišnjica osnivanja i djelovanja Udruženja ilmijje. 

Ove godine se navršava pedeset godina od smrti Ibrahima ef. Mustafića, jedne od najznačajnijih društvenih „figura“ Bužima i Bosanske krajine u periodu između dva svjetska rata. Uzme li se u obzir vrijeme i društvene okolnosti u kojima se rodio i živio, životni put i gospodsko držanje Ibrahim-efendije i danas izaziva veliki interes i poštovanje.  Ibrahim Mustafić (sin Mehmeda i Ajke) rođen je 1898. godine u Bužimu. Osnovnu školu i sresku medresu završio je u Cazinu. Nakon završetka medrese kao vjerski službenik izvjesno vrijeme je radio u džematu Čaglica (Velika Kladuša), potom u Agićima kod Bosanskog Novog. U džemat Varoška Rijeka dolazi oko 1923., i tu ostaje do 1926. godine kada mu džemat otkazuje službu zbog odaziva na proslavu rođendana kralja Aleksandra u Bosanskoj Otoci. Nakon kratkog službovanja u Gradskoj džamiji u Velikoj Kladuši, prelazi u džemat Pleska-Kamenica Bužim gdje imamsku dužnost obavlja do 1933. godine. Naredno postavljenje je imao u centralnoj bihaćkoj džamiji Fethiji gdje radi naredne četiri godine. Potom 1937. godine prelazi u džemat Kulen Vakuf gdje, pored imamske, obavlja i matičarsku dužnost. Još je poznato da je izvjesno vrijeme radio i kao islamski vjeroučitelj u osnovnoj školi u Založju (srez Bihać), zatim Stručnoj produžnoj školi u Bihaću, te honorarno kao imam matičar u džematima Harmani i Brigovi. Po završetku Drugog svjetskog rata, od 1945. do 1948. boravio je na čelu Ulema medžlisa u Bihaću, a već naredne godine odlazi u invalidsku penziju. Vrstan društveni i kulturni radnik Slovio je kao istaknutiji i napredniji vjerski službenik, dobar poznavalac svoje struke, te kao vrstan društveni i kulturni radnik. Veliku pažnju poklanjao je odgoju i školovanju djece, jedne kćerke i pet sinova. Dva sina (Ismet i Enver) su mu još kao učenici srednje škole stupili u Narodno-oslobodnilački pokret, a nešto kasnije i smrtno stradali. Ostala djeca su po završetku školovanja uzela učešće u društvenom životu. Među kolegama imamima Ibrahim-efendija je uživao veliki ugled, smjelo kritikujući sve ono što je smatrao neprikladnim u njihovom životu i radu. Značajnu ulogu odigrao je i u očuvanju dokumentacije u vrijeme Drugog svjetskog rata, a koja se odnosi na matične knjige bužimskog kraja.Zabilježeno je da je Ibrahim ef. Mustafić sa svojim džematlijama i ostalim stanovnicima Kulen Vakufa 1938. godine ugostio reisu-l-ulemu Fehima ef. Spahu, prilikom višednevne reisove posjete Cazinskoj krajini. Tom prilikom, obraćajući se prisutnima, Mustafić je naglasio da je pohod reisu-l-uleme velika počast za Kulen Vakuf, jer je u Kulen Vakufu rođen prvi reis za Bosnu i Hercegovinu Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović. Dalje je naglasio da „u ovom pohodu Krajišnici vide zalog bolje budućnosti, kad ovako visoke ličnosti dolaze u najzabačenije krajeve naše zemlje da izvide narodne potrebe.“U periodu između dva svjetska rata, dok je još boravio u Bužimu, pored imamskog posla u džematu Pleska-Kamenica, obnašao je i nekoliko značajnijih funkcija u javnom i kulturnom životu zajednice. Od 1925. do 1933. godine bio je matičar, a paralelno sa tim od 1930. do 1933. godine i predsjednik općine Bužim. Uz sve to bio je živi sudionik obnavljanja i intenziviranja rada Kulturno-prosvjetnog društva „Gajret“ u Bužimu, kojeg će i voditi od 1929. do 1933. godine. Doprinos radu Gajreta i osnivanju zadruge u Bužimu U vrijeme njegova povjereništva nad ovim značajnim društvom, kulturni život općine Bužim za one prilike doživjet će pravo osvježenje, što potvrđuje obilna građa iz arhive bužimskog Gajreta. Njegova pisana ostavština ukazuje na veliku pedantnost i urednost u radu. Kasnije će se pokazati da je to i bio period najznačajnijeg rada i najživljih Gajretovih aktivnosti. To je bilo vrijeme organiziranja bajramskih zabava, izvođenja predstava (poput one Pokradeno grožđe od Huseina Đoge), zatim sakupljanja novčanih piloga za pomoć u radu Gajretovih domova i stipendiranju učenika i studenata, organiziranja tomboli, kupovine razglednica, bajramskih znački i sl. Bužim je u velikoj mjeri kroz kraće vijesti ili opširne reportaže bio zastupljen na stranicama lista ili kalendara Gajret, koji su se u Bužimu kupovali i čitali u velikom broju. Prve službene fotografije istaknutih pojedinaca i kolektiva iz Bužima datiraju iz tog perioda i donose ih Gajretova glasila. Jedna od takvih je i fotografija utemeljivača Gajreta iz 1931. na kojoj se među tridesetak najuglednijih i najimućnijih Bužimljana nalazi i povjerenik Mustafić.Pomoć u radu bužimskog Gajreta Mustafiću su pružali učitelji Fejzulah Čavkić i Mustafa Kudić, zatim kolega imam iz džemata Lubarda Ali Rizah ef. Harčević, te ugledni sugrađanin Alaga Isaković. Navedena grupa Gajretovih aktivista, predvođena Ibrahimom ef. Mustafićem, bila je učesnik Gajretovog privrednog tečaja 1931. godine u Sarajevu. Tom prilikom na svečanosti, po završetku tečaja, prisutnim članovima Glavnog odbora Gajreta u sarajevskoj Vijećnici se obratio i Ibrahim Mustafić, koji je, između ostalog, kazao: „Braćo! Naša je sveta dužnost, da se ugledamo u svijetao primjer iz prošlosti, da se ugledamo u one Gajretove radnike, koji su čamili po Aradu i ostalim tamnicama, da se ugledamo u ove borce, koji nikad ne klonuše duhom znajući da će samo putem borbe moći da koriste nama muslimanima. Jedan od tih, braćo, nalazi se danas među nama, u našoj sredini, a to je naš dični i uveženi predsjednik g. dr. Avdo Hasanbegović, koji se za nas tako očinski brinuo i starao, dok smo bili u ovom Gajretovom tečaju. Ja mu se stoga, braćo, u ime svoje i svih vas najsrdačnije zahvaljujem i blagodarim. Neka vam uvijek lebdi pred očima slika naših prvoboraca i radnika Gajretovih, pa nikada nećete skrenuti sa pravog puta, ni zalutati. Naročito mi, imami, koji smo u neprestanom kontaktu sa narodom, zahvalni smo Gajretu što nam je dao i pružio ovu priliku da nešto naučimo, i da svojim znanjem i drugima koristimo. Gajret nam je, braćo, oduvijek bio naš prosvjetni lučonoša, a to će biti i u buduće. Zahvaljujući se još jednom našem dičnom predsjedniku, vama gospodo izaslanici, i svim članovima Glavnog odbora, ja sam uvjeren da ćete vi u narodu prioniti uz rad i slijediti u tome naše prvoborce...“ Po povratku sa tečaja Mustafić će sa saradnicima u Bužimu osnovati zadrugu sa nekoliko zadrugara, koja je egzistirala sve do izbijanja Drugog svjetskog rata.Ibrahim efendija Mustafić je bio povremeni dopisnik Glasnika IVZ. Drugovao je sa mnogim krajiškim prvacima i kulturnim djelatnicima, a jedan od njegovih bliskih prijatelja bio je i Husein Šehić Ahmedov, poznati krajiški pjesnik i prozaist. Umro je u Bihaću 1967. godine, gdje je i ukopan. Izvori: 1. Popis vjerskih službenika Bihaćke oblasti 1929. godine, Arhiv GHB u Sarajevu; 2. Različita arhivska građa o KPD „Gajret“ Bužim u periodu između dva svjetska rata, Arhiv BiH, Sarajevo;3. Glasnik KPD „Gajret“, 1931, str. 417;4. Islamski svijet, 1933, br. 59, str. 6;5. Glasnici Vrhovnog vjerskog starješinstva Islamske vjerske zajednice, (1934, br. 12, 678; 1935, br. 6, 326; 1936, br. 7, 302; 1938, br.10, 380-381, 1967, 195-196);6. Grupa autora, Cazinska krajina u 20. stoljeću, politika, ljudi, događaji, ... Bošnjačka pismohrana, Zagreb 2011. godina, str. 99-100;7. Nijaz Hadžić, Medžlis Bužim (1579-1999), BZK Preporod, Bužim, 2000., str. 137.;8. Amir Sijamhodžić i Haris Suljadžić, Biografski leksikon općine Bužim, BZK „Preporod“ Bužim, 2016, str. 235;