Ambasador Turske u Bosni i Hercegovini Haldun Koç kazao je danas novinarima u Sarajevu da je posjeta predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdoğana Bosni i Hercegovini mnogo prije predviđana i planirana te da je u pitanju radna posjeta.

Evropski pokret u BiH će u petak u Sarajevu organizirati svečani prijem povodom 70. godišnjice osnivanja i postojanja Internacionalnog Evropskog pokreta, sa sjedištem u Briselu, a u sklopu projekta obilježavanja Dana Evrope u BiH.

Sarajevo, 07. maj 2018. (MINA) - Danas je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović organizovao sastanak kojem su prisustvovali predstavnici gradskih i općinskih vlasti, te nevladinih organizacija sa područja Kantona Sarajevo na kojem se razgovaralo o trenutnoj izbjegličkoj krizi.

Danas je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović organizovao sastanak kojem su prisustvovali predstavnici gradskih i općinskih vlasti, te nevladinih organizacija sa područja Kantona Sarajevo na kojem se razgovaralo o trenutnoj izbjegličkoj krizi.

Početkom rata, tačnije agresije, na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine, koja zahvata teritoriju cijele države putne, telefonske, željezničke i druge veze, kako Bosne i Hercegovine sa svijetom, tako i unutar same države, u većini slučajeva su prekinute. Ipak, u dom muftije Halilovića stigla je vijest 28. juna 1992. godine da su poginuli njegova šezdesetogodišnja punica Zumra i njen petnaestogodišnji unuk Enver u Brčkom. Poginuli su 20. juna 1992. godine od eksplozije granate ispaljene sa četničkih položaja. U to vrijeme, njegov punac Ahmed i šura Azem su odvedeni u koncentracioni logor “Luka” u Brčkom, a potom premješteni u “Batković” u Bijeljini, gdje ostaju 4-5 mjeseci. Srećom, spašavaju se i odlaze u Austriju. Ovi događaji ostavljaju trag u duši i srcima porodice Halilović. O tome je Ibrahim-efendija kazao: ”Evo šta nam donosi ovaj bezumni rat. Bože, kazni sebebdžije ovog krvavog rata, a pomozi i nagradi mirotvorce. Amin”. Ovi događaji su tek uvertira u ono što će se dešavati muftiji Ibrahim-efendiji Haliloviću i njegovoj supruzi Emini. Zahid-ef. Makić, banjalučki imam, 23. 9.1992. godine, tragično je izgubio život u povratku kući nakon obavljenja akšam-namaza u “Mehdibeg” džamiji. Ubijen je iz vatrenog oružja. Dženaza mu je klanjana 26.9.1992. godine, a ukopan je u haremu Stupničke džamije. Ovako teška sigurnosna i ekonomska situacija počela je utjecati zdravlje muftije Halilovića. Muftija je u 1992. godini s 92 kg tjelesne težine smršao na 68 kg i isticao da se ne osjeća dobro. A, kada je riječ o ekonomskoj situaciji, kao ilustraciju spomenimo da je plata Muftije u mjesecu januaru 1993. godine iznosila 13 njemačkih maraka. “U gluho doba noći”, kako to navodi muftija Halilović, 7. maja 1993. godine, srušene su dvije banjalučke džamije “Ferhadija” i “Arnaudija”. To je bio neizreciv bol u dušama Bošnjaka Banja Luke. Ova rušenja najavila su još teža vremena za Bošnjake Banja Luke, a posebno za muftiju Halilovića koji je bio vjerski poglavar toga područja, u čije se srce usadio nemir, tuga i bol. Zločinački hir se nastavljao, a Bošnjaci su tonuli u dublju agoniju miniranjem džamije u Vrbanji 11. maja 1993. godine. Muftija je uputio pismo Predragu Radiću, predsjedniku Skupštine opštine Banja Luka, u kojem ističe bol i žal za srušenim džamijama te, između ostaloga, kaže: ”Toga dana (7. maja) iza 14 sati tražio me zamjenik komandira Stanice milicije “Centar”, gosp. Mudrinić Pero sa grupom milicionera. Pomislio sam da su se, vršeći svoju dužnost, našli u neposrednoj blizini sjedišta Islamske zajednice i htjeli mi izraziti saučešće povodom rušenja džamija i podijeliti veliki bol sa mnom. Međutim, umjesto očekivanog, oduzeli su mi automobil “Opel IDA” reg. br. BČ-592-30, ključeve i saobraćajnu dozvolu. Tom prilikom rekao sam samom sebi: ”Bože moj, zar baš meni, i baš sada?” U 1993. godini ili godini “rušenja džamija u Banjoj Luci”, srpska policija privela je Ibrahim-ef. na saslušanje, gdje je nekoliko sati bio izložen verbalnom maltretiranju i islijeđivanju, nakon čega je pušten. Iste te godine je pokušan atentat na njega u njegovom stanu. Naime, nakon rušenja džamija muftija je sa suprugom Eminom i nekoliko komšija redovno obavljao, uglavnom, noćne namaze u svojoj kući, gdje bi poslije popili kahvu i družili se. Te noći su u sobi, gdje su inače klanjali, upalili svjetlo, ali su na prijedlog Ibrahim ef. otišli u dnevnu sobu da prvo kahvenišu. Poslije nekoliko momenata čula se pucnjava i vidjela prašina kako izlazi iz te sobe. U trenutku kada su ušli u sobu, neko je pucao s ulice rafalom iz automatskog oružja. Srećom, niko nije povrijeđen. Banjalučki muftija Ibrahim ef. Halilović (1946-1998.)   U 1994. godini dva puta, 09.6.1994. i 13.6.1994. godine, muftijin sin Emir Halilović dobiva poziv za vojnu službu. Nakon predočenja dokaza da je Emir u Austriji, taj problem je riješen. Inače, Emir je otišao u Austriju još u martu 1991. godine, prije početka Agresije. Novo privođenje i saslušanje, repriza onog iz 1993. godine, dogodilo se u 1995. godini, a Ibrahim-ef. je ponovo pušten. U ovoj godini ponovo se desio pokušaj atentata na Muftiju i njegovu suprugu, koji su jednog ljetnog dana sjedili u dvorištu kuće u kasnim poslijepodnevnim satima. Trenutak nakon što su ušli u kuću, čuli su jaku eksploziju od koje su im polomljena stakla na prozorima. Kada su izašli u dvorište, vidjeli su krater koji je napravila ručna bomba, poznata kao kašikara. I ovaj put je, nasreću, izbjegnuta tragedija. Tiranija, zlostavljanje, silovanja, maltretiranja i ubistva u Banjoj Luci su bila svakodnevna pojava kojoj su bili izloženi tamošnji Bošnjaci od strane srpsko-četničkih policijskih i vojnih snaga. Između ostalog, novine “Oslobođenje” zabilježile su jedan slučaj u januarskom broju 1996. godine. U članku se kaže: ”…Potkraj juna 1992. godine, (Ranko) Češić je sa izvjesnim Slobodanom i još šest pripadnika srpske vojske provalio u kuću Ahmeta Rašidovića. Zlikovci su prvo pokupili nakit, dragocjenosti i devize, a potom ubili Zumru, Envera, Sadana, te pucali u Kadu Huseinbašić koja je, srećom, ostala živa… Iako je rat zaustavljen krajem 1995. godine, potpisivanjem mirovnog sporazuma u Dejtonu (SAD), sigurnosna, kao i svaka druga situacija u Banjoj Luci, još nije bila na zadovoljavajućem nivou. Nakon prestanka ratnog stanja muftijina glavna preokupacija, osim njegovih redovnih obaveza, bila je povratak izbjeglih i raseljenih osoba, te izgradnja porušenih i sanacija oštećenih džamija i drugih vjerskih objekata.  

Svečana akademija 373., odnosno 20. generacije maturanata, nakon reaktiviranja rada, Karađoz-begove medrese održana je u subotu 5. maja 2018.g. u  sportskoj dvorani USRC „Midhat Hujdur Hujka“.

U nedjelju, 06.05., na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu održano je finalno takmičenje za polaznike mektebske nastave u organizaciji Uprave za vjerske poslove Rijaseta.

Kraljevina Saudijska Arabija osigurala je 940.000 američkih dolara za završetak infrastrukturnih radova na lokaciji skladištenja municije Oružanih snaga BiH (OSBiH) „Krupa“ u Hadžićima, a u sklopu projekta „Explode+“, koji se realizira u partnerstvu s Razvojnim programom Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNDPBiH).

Posredstvom Crvenog križa Federacije Bosne i Hercegovine, iz Sarajeva su krenuli prvi šleperi s paketima hrane za socijalno ugrožene osobe u cijeloj Federaciji BiH, nabavljene novcem iz donacije humaniste Agana Hodžića iz Rogatice.

U neselju Hemlijaši kod Kalesije sutra će, s početkom u 13.00 sati, biti klanjana kolektivna dženaza i obavljen ukop osam, u ratu ubijenih, civila, saopćeno je iz Organizacionog odbora.

„Džamija (Ferhadija) ima istorijsko značenje i ona je, prije svega, ogledalo Srba, a onda i bogomolja muslimana. To što se desilo je grozota koju Srbi neće moći ispraviti. Oni će, kako na svojoj istoriji, tako i u duši odnijeti mrlju, što su srušili jednu Ferhadiju, Arnaudiju...“ (Mićo Carević, Banjalučanin sa nadimkom „Posljednji krajiški partizan“)

Za ovo izdanje kolumne, uzet ću sebi za pravo da se poslužim svojim tekstom (uz određene dopune) kojeg sam napisao uoči otvorenja Ferhadije – personifikacije  bosanskih džamija, ali i simbola sudbine bosanskog čovjeka.

U povodu ispraćaja 20 generacije maturanata nakon reaktiviranja rada i 460-te godišnjice od osnivanja Karađoz-begovoj medresi u Mostaru BH Pošta, zbog historijskog i obrazovnog značaja, uspješnih rezultata koje postiže posljednjeg desetljeća posvetila je jednu od svojih markica. Markicu sa motivima Karađoz-begove medrese i džamije je dizajnirao Abdulah Branković a štampana je u 100.000 primjeraka nominalne vrijednosti 2 marke i 70 feninga. Službeno je puštena u promet 4. maja na svečanosti kojoj su pred profesora i učenika medrese prisustvovali predsjedavajući muftija mostarski Salem ef. Dedović, Skupštine HN kantona Šerif Špago, kantonalni ministar Rašid Hadžović.   upriličenoj u petak večer tim povodom puštena je u promet.   Uz podsjećanje na raskošnu intelektualnu prošlost Medrese, njenih učenika i profesora, generalni direktor BH Pošte, Mirsad Mujić kazao je kako je Medresa baštinik univerzalnih humanističkih i znanstvenih vrijednosti koje iznova i svaku generaciju podsjećaju da Mostar ima više od dvije strane i da se ovaj grad ne da opisati u dvije riječi.„Ko se miri s tom logikom on je građanin Mostara i građanin Svijeta. Jer vidik je na kraju puni krug. Ko se ne okrene oko sebe vidi samo pola slike“, uz iskrene čestitke na uspjehu rekao je Mujić. Mujić je prve tabake markice na svečanosti uručio direktoru medrese Aidu Tabaku i muftiji mostarskom Salemu ef. Dedoviću. Govoreći o tradiciji Medrese s kakvom se mogu podičiti veliki narodi i velike kulture muftija je istako doprinos generacija koje su utemeljile i čuvale ovu obrazovnu ustanovu. „Karađoz-begova medresa u Mostaru je jedina koja je sačuvala orignalan izgled do današnjih dana. Veliko je postignuće što ona i danas takva postoji. Ona u svom orginalnom obliku i dalje predstavlja naš centar i naše ishodište, jer je ona i dalje simbol naše vjere i naše kulture, a vjera je pozitivni motivator naše kulture u svakom vremenu “, naglasio je muftija poručivši učenicima da budu dosljedni nasljednici velikih i umnih prethodnika kako bi mogli odgovoriti na izazove vremena koje je došlo.   Direktor Medrese hafiz Aid ef. Tulek za zahvalio BH pošti što su ima na ovaj način ukazali čast i odali priznanje.

Medžlis Islamske zajednice Orašje posjetio je premijer Vlade Federacije Bosne i Hercegovine g. Fadil Novalić u pratnji s ministrom Ministarstva unutrašnjih poslova F BiH g. Aljošom Čamparom.

Predramazanski susret mladih Muftijstva tuzlanskog održan je u nedjelju 6. maja 2018. godine u Odžaku. Domaćini ovog susreta bili su Medžlis Islamske zajednice Odžak i Mreža mladih ovog medžlisa.

Pod pokroviteljstvom Muftijstva tuzlanskog, Medžlis Islamske zajednice Tuzla i JU Behram-begova medresa u Tuzli u srijedu 9. maja 2018. godine u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli s početkom u 18:30 sati organiziraju predramazansku Večer ilahija i kasida.