U četvrtak su Iranke poslije nekoliko decenija, tačnije 40 godina, prvi put na stadionu u Teheranu prisustvovale utakmici muških fudbalskih reprezentacija, javlja Anadolu Agency (AA).

Nalozi za isplatu civilnih invalidnina (tuđa njega i pomoći) i invalidnina za civilne žrtve rata u Federaciji Bosne i Hercegovine za septembar 2019. godine upućeni su prema bankama.

Članovi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, koja je održana jučer u Sarajevu, donijeli su odluku o proglašenju pet novih nacionalnih spomenika.

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, uime preživjelih žrtava genocida, osudio je odluke švedske Kraljevske akademije da Nobelovu nagradu za književnost za 2019. godinu dodijeli Peteru Handkeu.

Dobitnik Nobelove nagrade za književnost ove godine je austrijski književnik Peter Handke, koji je u javnosti poznat i po kontroverznim stavovima o dešavanjima na području Zapadnog Balkana, odnosno po tome što je negirao genocid u Srebrenici i pozvao na odbranu Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije i haškog optuženika za ratne zločine. Ovaj austrijanac slovenskog porijekla je nadahnuto govorio o nacionalizmu tokom ratova na Balkanu i javno sugerisao da su sarajevski muslimani sami sebe masakrirali i potom okrivli Srbe, a negirao je i srebrenički genocid. Autor je eseja “Pravda za Srbiju” kojeg je napisao nakon putovanja Bosnom i Hercegovinom sredinom devedesetih godina, u kome se ogledaju njegovi promiloševićevski stavovi. Trebao je biti svjedok obrane Slobodana Miloševića pred Haškim tribunalom, a navodno je odustao jer taj Sud ne poštuje, ali Miloševića je redovno posjećivao u zatvoru. Godine 2006. govorio je i na Miloševićevom sporovodu u Beogradu. Po proglašenju Handkea za dobitnika Nobelove nagrade, oglasile su se majke Srebrenice, navodeći da su vrlo razočarane. "Vrlo je nemoralno i neozbiljno da su bez ikakvih provjera donijeli ovu odluku. Ovom odlukom su i nas majke Srebrenice, koje smo izgubile svoje sinove, muževe, braću, još jednom uvrijedili i povrijedili u srce",  kazala je Munira Subašić, te je pozvala Komitet Kraljevske švedske akademije nauka da što prije donese novu odluku i Handkeu oduzme nagradu kako bi povratio svoj ugled i čast. Šefik Džeferović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine se također oglasio, ističući da godinama nakon završetka rata, Handke nije pokazao ni najmanji znak pokajanja niti je pružio izvinjenje žrtvama genocida, silovanja, logora i drugih zvjerskih zločina. "Dodjeljivanje Nobelove nagrade takvoj osobi predstavlja čin direktnog legitimiranja njegovog beščasnog intelektualnog i političkog angažmana, što nije dostojno nijedne institucije koja promovira civilizacijske vrijednosti, pa tako ni Kraljevske švedske akademije nauka. Ovom sramotnom odlukom, Komitet je potpuno izgubio moralni kompas", saopšteno je iz Ureda člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefika Džaferovića. Slovenski autor Miha Mazzini je podsjetio kako su "neki umjetnici prodavali svoje ljudske duše za ideologije, neki za mržnju, neki za novac i moć". "A onaj koji me je najviše uvrijedio je Handke, svojom naivnošću prema Miloševićevom režimu”, poručio je on. Podsjećamo, Handke je u eseju pod naslovom ‘Pravda za Srbiju’, pisao o životu u Srbiji i Bosni usred brutalne srpske kampanje, tvrdeći da su Bošnjaci sami iscenirali svoje pokolje, i negirajući da su srpski vojnici masakrirali hiljade muslimana u Srebrenici u ljeto 1995. godine, a danas je dobitnik Nobelove nagrade za književnost.

U Bihaću je sinoć predstavljen Kur'an s prijevodom Nurke Karamana, o čemu su prisutnima govorili autor prijevoda Nurko Karaman, Rifet Šahinović, profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu (IPF) u Bihaću i prof. Zijad Ljevaković, dugogodišnji profesor tefsira u Gazi Husrev –begovoj (GHB) medresi. Istaknuto je da je Kur'an Božija riječ čija se čuda neprestano nižu i da je jedno od velikih kur'anskih čuda svakako i to da svako vrijeme i mjesto ponudi novu, originalnu interpretaciju značenja brojnih ajeta čije značenje nije bilo moguće dokučiti u nekom prethodnom vremenu. Sagovornici su zaključili da, koliko god da se posvetimo učenju i izučavanju Kur'ana, on nam omogućava da otkrivamo nove, do sada za nas i za ostale naše savremenike, nepoznate činjenice koje razgaljuju dušu, oplemenjuju razum, čine čovjeka ispunjenim i osvjetljuju mu put istinske spoznaje. Prijevodi Kur'ana na druge nearapske jezike u dobroj mjeri potiču na ovakvo razumijevanje Kur'ana i kod onih koji ne razumiju arapski jezik i svaki novi prijevod Kur'ana je doprinos novom razumijevanju Božije riječi, zaključeno je na sinoćnjem predstavljanju. Manifestacija je održana pod pokroviteljstvom muftije bihaćkog, hafiza Mehmeda ef. Kudića, koji je istakao zadovoljstvo time što je događaj organiziran u prostorijama Muftijstva, i što će prisutni osjetiti barem djelić slasti koju Kur'an pobudi u čovjeku. „Kao što su hafizi čuvari Kur'ana Časnog, tako su i prevodioci čuvari autentičnog prijevoda koji je u skladu sa vremenom i prostorom u kojem živimo. Arapski jezik je jezik UN-a, na petom je mjestu po korištenju u svijetu, ali da nije Kur'ana, niti bi arapski jezik opstao, niti Arapi kao narod. Zahvalan sam Gospodaru koji nam je dao da imamo takve ljude koji svojim velikim zalaganjem čuvaju bosanski jezik i njeguju bosanski jezik prevođenjem Kur'ana“, istakao je muftija Kudić. Profesor Šahinović je ocijenio da je autor pogodio u samu srž postavljenih ciljeva, pogotovo u kontekstu originalnosti prijevoda pojedinih riječi i jednostavnosti u razumijevanju teksta i konteksta. „Postoje u Kur'anu Časnom različite riječi koje su pojedini prevodioci uopšteno prevodili. Nurko Karaman je svaku riječ prevodio onako kakva je ona u originalu. Imamo riječi 'Bir, Ihsan i Ma'ruf' na primjer. Mnogi prevodioci Kur'ana su sve ove riječi preveli kao 'dobro'. S obzirom da ih je uzvišeni Allah u različitim kontekstima spomenuo, sigurno je da one imaju i različito značenje. Karaman je na primjer,  'Bir' prevodio kao sveopšte dobro, 'ihsan' kao dobročinstvo, a 'Ma'ruf' kao opće poznato i poznato dobro. Ovaj nam primjer govori koliko je važan prijevod Nurke Karamana u kontekstu boljeg razumijevanja Božije riječi“, kazao je on. Profesor Ljevaković se posebno fokusirao na komparaciju prijevoda i predstavio publici zahtjevne segmente u procesu prevođenja Kur'ana, naglasivši da Nurko Karaman nije samo prevodio Kur'an, on je promišljao sve ono što je radio prije nego li se odlučio da određeni izraz ili rečenicu prevede onako kako sada stoji. „Svaki prijevod Kur'ana kojem mi imamo pred sobom je ustvari izbor značenja. Koliko god nam ponude neka važna značenja, uskrate nas za ona druga i to je posebnost Kur'ana. Nurko Karaman nije samo prevodilac Kur'ana. On je prije nego se odlučio na određeni prijevod duboko promišljao značenje svake riječi i u taj princip me je uvjerio nebrojeno puta“, kazao je Ljevaković. Autor prijevoda Nurko Karaman je naglasio da je najvažniji segment svakog prijevoda njegova jasnoća, te da mu je to bio najvažniji motiv zbog kojeg se odlučio prevoditi Kur'an. „Čitajući razne prijevode u proteklih četrdeset godina nailazio sam na neke dijelove koji mi nisu bili jasni. Vjerujem da je jedan od razloga što se malo vodilo računa o međusobnoj povezanosti ajeta i kvalitetnog razumijevanja konteksta. Kur'anski ajeti nisu 'nabacane' vrijednosti bez bilo kakve povezanosti. Korelacija ajeta i jasnoća Božije poruke je ključna u svakom prevođenju“, naglasio je Karaman, ocjenjujući da je njegov prijevod Kur'ana doprinos boljem razumijevanju Božije riječi na bosanskom jeziku. Na kraju se obratio i Mustafa Bećirević, direktor Izdavačke kuće „Kupola“ koja je štampala ovaj prijevod Kur'ana. Osim Muftijstva, u organizaciji promocije su učestvovali i IPF, Medresa „Džemaludin-ef. Čaušević“, Mreža mladih i Odjel za brak i porodicu Muftijstva bihaćkog. Promociji su prisustvovali  i brojni predstavnici društveno-političkog života Unsko-sanskog kantona (USK). Prisutne su poselamili i kratko se obratili gradonačelnici Bihaća i Cazina Šuhret Fazlić i Nermin Ogrešević, kao i zamjenik premijera i ministar u vladi USK Adnan Alagić. Dovu na kraju predstavljanja proučio je dekan IPF-a  u Bihaću doc. dr. Hajrudin Hodžić.

Reisu-l-ulema Kavazović osudio odluku Komiteta za književnost Švedske akademije nauka da se Nobelova nagrada dodijeli kontroverznom austrijskom književniku

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini  Husein ef. Kavazović osudio je odluku Komiteta za književnost Švedske akademije nauka da Nobelovu nagradu dodijeli kontroverznom austrijskom književniku Peteru Handkeu nazvavši je „lošom porukom i uvredom žrtvama genocida i drugih zločina protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu“. U saopćenju koje je prenijela MINA, navodi se kako će se reisu-l-ulema obratiti pravdoljubivim dobitnicima Nobelove nagrade sa zahtjevom da od Komiteta traže promjenu odluke ili da u protivnom vrate svoja priznanja. Također, reisu-l-ulema očekuje od udruženja pisaca u Bosni i Hercegovini, regionu i svijetu da dignu svoj glas protiv urušavanja vrijednosti za koje bi se ljudi od pera trebali zalagati. "Ovo je strašna poruka koje neće doprinijeti suočavanju sa prošlošću, pomirenju na ovim prostorima niti izgradnji bolje budućnosti u kojoj nema mjesta veličanju ratnih zločina niti zločinaca, a na čemu se godinama temelji Handkeov društveni angažman", kaže se na kraju saopćenja reisu-l-uleme Kavazovića. Ovogodišji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, austrijski književnik Peter Handke, u javnosti je poznati po kontroverznim stavovima, odnosno po tome što je negirao genocid u Srebrenici i pozvao na odbranu Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije te haškog optuženika za ratne zločine, 

U Islamskom centru u Zagrebu održana je promocija Islamskog enciklopedijskog almanaha koji velikim brojem pojmova i osoba donosi pregled povijest muslimanske zajednice u Hrvatskoj, javlja Anadolu Agency (AA).

Sjedinjene Američke Države (SAD) i Rusija u Vijeću sigurnosti UN-a nisu odobrile osudu operacije "Izvor mira" koju su turske snage pokrenule na sjeveru Sirije, javlja tuska novinska agencija Anadolija (AA).

Žalosno je i, za nas majke Srebrenice, vrlo razočaravujuće i šokantno da je Komitet Kraljevske švedske akademije nauka donio odluku kojom je Nobelovu nagradu dodijelio književniku Peteru Handkeu, koji je negirao genocid u Srebrenici i koji je u periodu 1992-1995. opravdavao ratne zločine u Bosni i Hercegovine i stajao u zaštitu njihovih izvršilaca, izjavila je Munira Subašić iz Pokreta Majke enklava Srebrenica i Žepa.

Iranska državna novinska agencija IRNA izvijestila je da se u petak dogodila eksplozija na iranskom naftnom tankeru kod Džede u Saudijskoj Arabiji, prenosi Anadolu Agency (AA).

U Travniku će danas biti uručeni ključevi od stanova za 20 raseljenih porodica u okviru Projekta "Zatvaranje kolektivnih centara i alternativnih smještaja pružanjem javnih stambenih rješenja - CEB II", koji na području Federacije BiH implementira Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica. 

Turska i njezini saveznici među sirijskim pobunjenicima jučer su započeli vojnu operaciju na sjeveroistoku Sirije s ciljem eliminacije "koridora terora" uz južnu tursku granicu.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović smatra skandaloznom i sramnom odluku Komiteta Kraljevske švedske akademije nauka o dodjeli Nobelove nagrade književniku Peteru Handkeu, koji je u periodu od 1992. do 1995. godine opravdavao ratne zločine u Bosni i Hercegovine i stajao u zaštitu njihovih izvršilaca.

Nastava na univerzitetu u Bihaću je počela u ponedjeljak, 7.10.2019. godine. Islamski pedagoški fakultet kao punopravna članica univerziteta u Bihaću, je također otvorio vrata svojim studentima, gdje je uprava fakulteta na čelu sa dekanom doc. dr. Hajrudinom Hodžićem, profesorima i drugim osobljem fakulteta dočekala svoje studente, a onima koji počinju sa svojim studiranjem na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću – brucošima su upriličili prigodan program i nagrade.