Serge Brammertz, glavni tužilac Rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu danas je boravak u Sarajevu iskoristio i održao istorijski čas gimnazijalcima u glavnom bh. gradu, javlja Anadolu Agency (AA). On će u decembru podnijeti izvještaj o radu Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, pa je to osnovni razlog posjete Sarajevu. Istakao je da će u izvještaju naglasak staviti na neophodnost regionalne saradnje u rješavanju predmeta ratnih zločina i na traženju nestalih osoba. Prije predavanja u Vijećnici, danas je iskoristio priliku da razgovara sa novom generacijom. “Svakako da, kao što znamo, ni ovdje nije drugačije u odnosu na ostatak svijeta. Dakle, budućnost je na novoj generaciji i meni je drago da pokazuju interes za politiku, za pravdu i da pomognu ovoj zemlji da idu naprijed“, istakao je Brammertz. Dodao je da nacionalna strategija za rješavanje predmeta ratnih zločina u BiH još uvijek nije usvojena, te da postoji još stotine slučajeva koji se moraju procesuirati. “Svakako, sa okončanjem rada Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju glavna odgovornost sada leži na nacionalnim organima vlasti. Nastavićemo odličnu saradnju sa glavnom tužiteljicom. Još uvijek imamo tužitelja za vezu iz sarajevskog ureda sa Hagom i još uvijek prenosimo hiljade stranica transkripata i zapisa, te mogu reži da je saradnja veoma dobra“, rekao je Brammertz. Kada je u pitanju regionalna saradnja, podsjetio je da se neki počinitelji zločina još uvijek nalaze u obližnjim zemljama. "A bez sporazuma o izručenju veoma je teško raditi na tim slučajevima. Očigledno je da moramo spomenuti i pitanje nestalih osoba, što predstavlja jedan od prioriteta na našoj agendi. Upravo su ovo pitanja o kojima ćemo govoriti u našem izvještaju. Znači pitanja nacionalnog procesuiranja predmeta ratnih zločina, regionalna saradnja i pitanje nestalih", dodao je on. Prije predavanja srednjoškolcima Brammertz se u Vijećnici sastao sa vodećim ljudima Grada Sarajeva. Jedan od njih bio je i dogradonačelnik Milan Trivić. “Grad Sarajevo veoma cijeni to što je uradio Haški tribunal, a posebno doprinos koji je dao gospodin Brammertz. To bi se u tri riječi moglo sažeti: istina, pravda i pomirenje. To je najteži posao i najteži problem u rješavanju svih konflikata. Mislim da Grad Sarajevo to dobro razumije, da građani Sarajevo imaju 1.423 razloga da podržavaju razvijanje i njegovanje mirovne kulture i nadam seda će to uticati na cijelu zemlju i cijeli region i da na ovom prostoru neće više biti rata“, istakao je Trivić. Benjamin Hedžić, direktor Gimnazije Obala kazao je da je Brammertzov istorijski čas jedan od primjera kako treba obrazovni sistem u BiH da funkcioniše. “Učenici trebaju da njeguju kulturu sjećanja i da uče od svjedoka vremena“, pojasnio je Hedžić. Brammertz je sarajevskim gimnazijalcima pričao o trenutnim izazovima kada je riječ o međunarodnoj pravdi. Zamjenik gradonačelnika Trivić iskoristio je priliku i Brammertzu uručiti zahvalnicu Grada Sarajeva.  

Indija će sutra i zvanično podijeliti spornu državu Džamu i Kašmir u dvije savezne teritorije, s ciljem da ojača svoju vladavinu nad regijom u kojoj skoro tri mjeseca provodi strogu sigurnosnu kampanju. Ulični protesti protiv te mjere izbijali su sporadično, dok su militanti u posljednjim sedmicama ubili desetke ljudi u napadima.  Hinduistička vlada premijera Narendre Modija ukinula je autonomiju Kašmira u augustu, ali je pored toga također objavila podjelu savezne države na dvije teritorije kojima bi direktno vladao New Delhi - jedne koju čine Džamu i Kašmir i druge koju čini udaljena budistička enklava Ladakh. Vlada je istovremeno poslala hiljade vojnika u dolinu Kašmira s muslimanskom većinom, u kojoj se decenijama vode borbe protiv indijske vladavine, i izvela je masovna hapšenja kako bi spriječila svako izbijanje nasilja. Objavom su također uvedena stroga ograničenja na putovanja i prekinute su telefonske i internetske veze. Neke mjere su ublažene, ali su pojačane mjere sigurnosti još prisutne a mobilna i internet konekcija nedostupna je za većinu Kašmiraca. Škole i koledži su prazni, a većina prodavnica, restorana i hotela je zatvorena. Na stotine ljudi, uključujući političke čelnike vodećih stranaka regije i separatiste koji se bore za kašmirsku secesiju od Indije, ostalo je u pritvorima iz straha da bi oni mogli pokrenuti masovne proteste koji su u prošlosti postajali nasilni. Mase su se počele okupljati u ovoj sedmici na ulicama Srinagara, najvećeg grada u Kašmiru, i u drugim naseljenim mjestima, bacajući kamenice na pripadnike snaga sigurnosti u znak protesta protiv nastavlka kampanje indijskih vlasti. Sutra će G. C. Murmu, bivši birokrata iz Modijeve rodne države Gujarat, položiti zakletvu kao guverner unije teritorija Džamu i Kašmir,saopćila je vlada. Drugi civilni službenik, Radha Krishna Mathur, preuzet će dužnost guvernera Ladakha, regije na velikoj nadmorskoj visini s budističkom većinom, koja dugo vremena nastoji da se dustancira od Kašmira pod navodima da nemiri na Kašmiru škode perspektivi njenog ekonomskog rasta.  U regiji Džamu s hinduističkom većinom, očekivanja su visoka da će preuzimanje regionalnih nadležnosti od savezne vlade dovesti do njenog razvoja i udaljavanja od problema u dolini Kašmira, gdje je pobuna prisutna. "Tri su dijela ove priče - Džamu, Kašmir i Ladakh. Problemi su vezani za Kašmir i za nekolicinu oblasti. Zašto bi ostatak regije patio?",  izjavio je vodeći zvaničnik u New Deelhiju angžiran u političku strategiju vlade na postizanju sporazuma s Kašmirom. (Fena)

Nijedna lokalna zajednica u Republici Srpskoj (RS) u zadnje 22 godine nije u kontinuitetu imala pozitivan prirodni priraštaj, rekao je profesor Draško Marinković, predsjednik Centra za demografska istraživanja iz Banje Luke. "Čak je i najveći grad u RS-u, u periodu od 2004. i 2006. godine, imao negativnu stopu prirodnog priraštaja i prema podacima za prošlu godinu Banja Luka ima svega 12 više rođenih u odnosu na broj umrlih, a Istočno Sarajevo svega troje više rođenih, dok su sve ostale lokalne zajednice zahvaćene prirodnom depopulacijom", rekao je Marinković ističući da su migracije najveći problem, zbog odliva fertilnog radno sposobnog stanovništva. Međutim, kontrolisati migracije, kako je dodao, ne mogu ni mnogo razvijenija društva što je veliki problem. Uoči Konferencije o demografskoj politici u jedinicama lokalne samouprave, koju je organizovao Savez općina i gradova RS-a, on je rekao da općine opterećuje unutrašnji migracioni saldo te ih svega 14 ima pozitivno kretanje između općina i gradova. Kazao je da je utvrđeno da u većini općina postoji interesovanje za mjere populacione politike, ali da su sredstva koja se izdvajaju za te namjene dosta skromna i nema očekivanih rezultata. "Na konferenciji će biti riječi o nematerijalnim mjerama, usklađivanju rada, roditeljstva i drugim mjerama iz domena drugih aktivnosti, koje lokalne zajednice mogu da urade samostalno ili sa susjednim općinama", kazao je Marinković.

Porodice žrtava ratnog zločina počinjenog u Višegradu 1992. godine nisu zadovoljne presudom Radomiru Šušnjaru, koji je danas pred Sudom Bosne i Hercegovine proglašen krivim za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i osuđen na 20 godina zatvora, javlja Anadolu Agency (AA). Radi se o zločinima u koje su uključena i ubistva civila koji su bili zatvoreni u kući u Pionirskoj ulici.Predsjednica Udruženja "Žena-žrtva rata" Bakira Hasečić izrazila je nadu da će "Lalco" u vremenu do Apelacionog vijeća razmisliti i barem kazati gdje su kosti njegovih prvih komšija. "To bi bilo ljudski i na neki način i izvinjenje komšijama kod kojih je radio kao najamnik. Članovi porodica ubijenih nikada ne mogu biti zadovoljni. Bez obzira kakva je presuda mi je poštovati moramo", kazala je Hasečić. Kako je kazala, danas je jako teško govoriti o "živoj lomači" u njenom Višegradu, gradu živih lomača. U presudi su navedena imena 26 osoba, a Hasečić je kazala da je tako jer "srodnici na vrijeme nisu donijeli izvode iz matičnih knjiga umrlih. "A kod nekih su spaljene cijele porodice. Trebalo se Tužilaštvo potruditi da službeno zatraži od Instituta za nestale, Haškog tribunala podatke, mnoga imena nedostaju", pojasnila je Hasečić. U Sudu BiH danas je bio i Huso Kurspahić. "Bio sam svjedok u ovom predmetu. U lomači sam izgubio devetero iz kuće. Svjedočio sam pet puta. Pravda nikada ne može biti zadovoljena za onoga ko je povrijeđen", pojasnio je Kurspahić, bivši policajac.Najmlađa žrtva je beba od dva dana iz porodice Kurspahić. "Beba je rođena u šumi, iznad našeg sela. Beba nije dobila čak ni ime", rekao je Kurspahić. Snage da priča sa medijima nije imala Zineta Mujezinović. "Iz moje kuće je stradao sedam članova porodice. Otac, majka, snaha i od brata troje djece, zapaljeni su", priča kroz suze navodeći da porodice žrtava nikada nisu zadovoljne presudom. Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH, rekao je da će kada dobiju pisani otpravak presude odlučiti o ulaganju žalbe na prvostepenu presudu u pogledu visine kazne. "Tužilaštvo BiH uložilo je velike napore u procesuiranju ovog predmeta. Dočekali smo prvostepenu presudu. Kada dobijemo pisani otpravak presude odlučit ćemo o ulaganju žalbe na prvostepenu presudu u pogledu visine kazne", poručio je Grubešić. Kako je kazao, po Kaznenom zakonu BiH maksimalna propisana kazna je 45 godina zatvora. "Ona do sada nije bila pravosnažno izrečena u Sudu BiH. Mislim da je 43 godine najstrožija kazna koja je bila izrečena", pojasnio je Grubešić. Govoreći o tome da li su zadovoljni presudom rekao je da je ona osuđujuća. "Mi smo uložili velike napore u procesuiranju ovog predmeta", dodao je Grubešić. Radomir Šušnjar zvani "Lalco", tereti se za sudjelovanje u ratnom zločinu kada je u kući, u Pionirskoj ulici u Višegradu, prisilno zatvoreno i zapaljeno 57 osoba bošnjačke nacionalnosti sa područja Višegrada. Optužnica tereti Radomira Šušnjara da je za vrijeme oružanog sukoba i rata u Bosni i Hercegovini, između Armije Republike Bosne i Hercegovine i Vojske Republike Srpske, na području općine Višegrad 14. juna 1992. godine ili približno tog datuma, u večernjim satima, zajedno sa Milanom Lukićem i Sredojem Lukićem, kao pripadnicima paravojne formacije, naoružani automatskim puškama, a on i nožem, učestvovao u napadu, nečovječnom postupanju i pljačkanju imovine stanovništva, na način da su došli u privatnu kuću u kojoj su prethodno dovedeni civili bošnjačke nacionalnosti iz sela Koritnik, te uz prijetnju otuđili novac, zlato i druge dragocjenosti.  

  U organizaciji Uprave za vjerske poslove i Ureda za zekat Rijaseta Islamske zajednice u Sarajevu je jučer počeo ciklus seminara pod nazivom "Umijeće govora o vjeri i govorničke vještine". Šef Odjela za hatabet, vaz i iršad mr. Mehe Šljive navodi da organizatore seminara interesuju odgovori na dva pitanja. Jedno je odgovor na pitanje kako hatibski poziv i hutbu vide drugi, odnosno džematlije kao konzumenti, i zato će na seminaru kao predavači učestvovati istaknuti alimi i intelektualci kao slušaoci, to jeste, konzumenti hutbi. Drugo je pitanje kako hatibi sami vide svoju ulogu i šta mogu uraditi na njenom poboljšanju i odogovor na to pitanje polaznici će tražiti kroz pripremljene radionice. Seminar je otvorio direktor Uprave za vjerske poslove Ismail Smajlović, koji u pozdravnom obraćanju istakao da je ovaj seminar zajednički doprinos organizatora, predavača, ali i učesnika u promociji Riječi. Realizacija ovog seminara je dodatna kvaliteta koju Islamska zajednica treba i hutba kao javna riječ i javni iskaz je područje koje se treba stalno usavršavati i na kojem treba raditi tokom čitavog imamskog radnog vijeka. Kako je na otvaranju pojasnio Vehid Arnaut, šef Ureda za zekat, seminar je podijeljen na teorijski i praktični dio. U prvom, teorijskom dijelu seminara, polaznici slušaju osvrte i predavanja Hadžema Hajdarevića, istaknutog bh. književnika i Zijad-ef. Ljevakovića, dugogodišnjeg hatiba Čaršijske džamije u Sarajevu i direktora Gazi Husrev-begove medrese. U drugom, praktičnom dijelu seminara ili radionici, dva polaznika seminara će održati hutbe na prethodno zadate teme, a koje će prisutni pomoću video projekcije moći detaljno pregledati i analizirati, a sve u cilju poboljšanja javnog nastupa putem hutbe, kao javne riječi. Jedna je tema u pozitivnom konktekstu, tj. hatib ima temu kojom slušaoce hutbe treba podstaknuti na pozitivnom dijelo koje trebaju činiti, a druga je negativnog određenja, odnosno sa temom gdje hatib treba apelirati na slušaoce da ne čine određeno ružno ili zabranjeno djelo. U trećem dijelu seminara polaznici se druže i razgovaraju sa Mustafa-ef. Spahićem, dugogodišnjim vaizom i hatibom, i poslušati njegova iskustva u pripremi i realizaciji hutbe. Dvodnevnom seminaru, koji danas završava, prisustvuju imami i hatibi sa područja Travničkog i Tuzlanskog muftijstva, dok će u narednim sedmicama seminar pohađati hatibi sa ostalih muftiluka. Zadnji, peti ciklus je predviđen za 10. i 11. decembra. 

U organizaciji Uprave za vjerske poslove te Ureda za zekat Rijaseta Islamske zajednice u Sarajevu je u utorak, 29. oktobra 2019. godine, počeo ciklus seminara pod nazivom „Umijeće govora o vjeri i govorničke vještine“.

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) će 4. novembra pustiti u opticaj novčanice konvertibilne marke u apoenima od 10, 20, 50 i 100 KM, dodatno štampane u 2019. godini.

Manifestacija “Selam, ja Resulallah” , koju povodom rođendana Božijeg poslanika Muhammeda a.s. tradicionalno organizira Medžlis IZ Sarajevo ove godine održava se od 30. oktobra do 27. novembra 2019 godine.

Društvena platforma WhatsApp pokrenula je tužbu protiv izraelske firme za cyber nadzor NSO Group, zbog korištenja usluga ove kompanije u svrhu opsežne špijunaže, javlja prenosi Anadolu Agency (AA).

Na Dikinson Koledžu (Dickinson College) u gradu Carlisle, Pensilvanija, proteklog vikenda održana je program “Genocid, Justice and Hope“ (“Genocid, pravda i nada“), koji je za cilj imao da kroz prikazivanje dokumentarnog filma visoke projekcije BBC/PBC Frontline-a sa petogodišnjeg suđenja zločincu Ratku Mladiću predstavi javnosti patnju i torture kroz koju su Bošnjaci koji su dospjeli na područje centralne Pensilvanije prošli. Nekoliko preživjelih žrtava je podijelilo svoje ratne priče koje su dodatno probudile emocije kod svih prisutnih.  Koledžanski auditorij ‘Anita Tuvin Schlechter’ sa svojim punim kapacitetom od 850 mjesta je bio ispunjen do posljednjeg mjesta, visokim zvanicama američkog društva, od političkih predstavnika, vjerskih lidera, studenata, učenika srednjih škola, komšija, te Bošnjaka iz više džemata sjeveroistočne obale SAD-a. Prisutnima je pri ulasku uručen “Cvijet Srebrenice“ simbol koji je upečatljiv danas u svijetu, a čiju je važnost u svom obraćanju objasnio specijalni gost programa muftija za sjevernu Ameriku dr. Sabahudin ef. Ćeman.   Tokom programa prisutnima su se obratili i organizatori projekta, lokalni imami mr. Džemal ef. Crnkić, imam džemata BiH Islamic Center of PA, i Zinaid ef. Granić, imam džemata Bosniaks Islamic Cultural Center Carlisle. Crnkić je zahvalio svim gostima ističući važnost razumijevanja prošlosti i potrebe za očuvanjem kulture pamćenja na agresiju i genocid te stalnim kultiviranjem mira i harmonije, dok je Granić naglasio da je ovaj projekat ujedinio srca svih onih koji iskreno žele da saznaju pravu istinu, te da je veoma važno raditi na projektima ovakve vrste, jer su oni najbolji primjer da na jedan planiran način, uz aktivno djelovanje se može predstaviti sve ono što se događalo u ratnim godinama u BiH. Večer je završena predstavljanjem bosanske kulture i tradicije uz bosanske specijalitete koje su pripremili vrijedne džematlije dva lokalna bosnjačka džemata uz znak zahvale američkom narodu, za toplo prihvaćanje tokom naseljavanja Bošnjaka na ovim prostorima. Cijeli projekat i program je prošao kroz intezivne pripreme koje su trajale oko šest mjeseci, sa različitim zadacima, sastancima koje su urodile plodom i zajedničkim ciljem. Jedan od glavnih inicijatora programa je Dermot Groome, tužitelj koji je vodio slucaj Mladića, a današnji profesor na Penn Stejt Univerzitet, odsjek Pravo (Penn State Law School). Profesor Groome je želio da se sazna istina i predstavi narodu jasna slika svega onoga kroz šta je bošnjački narod prošao. U organizacionom timu su bili uključene sljedeće institucije; Penn State Dickinson Law, Dickinson College, lokalna dva džemata B&H Islamic Cultural Center of Pennsylvania i Bosniaks Islamic Cultural Center Carlisle, Second Presbyterian Church i Army Heritage Center Foundation. Važnost poznavanja nas samih i upoznavanje komšija koji nisu porijeklom iz Bosne i Hercegovine, jeste naša borba za istinom. Svaki projekat koji promoviše sjećanje na stradanja nedužnih osoba u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata i genocid u Srebrenici je važan, u cilju čuvanja kulture sjećanja. (icnab.com)

Trinaesto po redu Takmičenje iz bosanskog jezika za učenike četvrtih razreda medresa Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini održano je u Mostaru. Domaćin takmičenja bila je Karađoz-begova medresa, najstarija odgojno-obrazovna institucija u Hercegovini, a druga po starini u našoj domovini. Takmičenje je organizovala Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u BiH, 28. oktobra 2019. godine. Tokom svečanog otvorenja takmičenja obratili su se prof. hfz. Aid Tulek, direktor Karađoz-begove medrese i prof. Seid Eminović, u ime Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u BiH. Takmičenju je pristupilo 18 takmičara, tj. po tri predstavnika iz šest bosanskohercegovačkih medresa: Elči Ibrahim-pašine medrese, Karađoz-begove medrese, Gazi Husrev-begove medrese, Behram-begove medrese, Medrese „Osman efendija Redžović“ i Medrese „Džemaluddin efendija Čaušević“. Nakon svečanog otvorenja takmičenja, takmičari su pristupili izradi testova, dok su profesori Bosanskog jezika i književnosti bh. medresa obišli znamenitosti Mostara. Po obilasku Mostara, profesori su pristupili ispravljanju testova, te je uslijedilo i svečano zatvaranje takmičenja. „Čestitam pobjednicima današnjeg takmičenja. Vi ste, zapravo, svi pobjednici, jer ste najbolji iz Bosanskog jezika i književnosti u okviru naših medresa i tako treba da se, uistinu, osjećate, i da budete ponosni što prenosite i stičete nova znanja iz našeg maternjeg jezika koji je toliko bio osporavan, a mi smo ta generacija koja ga sada izučava, širi, i koja će ga, ako Bog da, prenijeti na buduće generacije“ – poručio je hfz. Aid Tulek, direktor Karađoz-begove medrese. Ispred Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u BiH završnu riječ iskazao je Seid Eminović. „Zahvaljujem domaćinima na srdačnom dočeku i gostoprimstvu danas. Pred vama svima su, dragi takmičari, zasigurno odabrani ciljevi. Mi računamo da vi kao maturanti medresa znate svoj put i da ćete sutra i na svojoj fakultetskoj stepenici biti uspješni. Budite oni koji se trude, koji su uporni i ustrajavajte na tome putu. Mi ne sumnjamo da ćemo se i u narednim godinama radovati vašim uspjesima. Čestitam pobjednicima Takmičenja iz bosanskog jezika održanog danas u Mostaru, u Karađoz-begovoj medresi” – rekao je Eminović. U ekipnom plasmanu, najboljima su se pokazale sljedeće medrese: mjesto Behram-begova medresa; mjesto Gazi Husrev-begova medresa; mjesto Medresa “Osman efendija Redžović”. U pojedinačnom plasmanu, najbolji su bili: mjesto Džehva Dervišević, Behram-begova medresa; mjesto Enida Fatić, Behram-begova medresa; mjesto Saudina Hodžić, Medresa “Osman efendija Redžović”. Nagrade i priznanja ekipnim i pojedinačnim pobjednicima takmičenja uručili su Seid Eminović i hfz. Aid Tulek kao i priznanja profesorima Bosanskog jezika i književnosti bh. medresa koji su pripremali učenike za takmičenje.  Seid Eminović je uručio i zahvalnicu Karađoz-begovoj medresi za doprinos realizaciji Takmičenja iz bosanskog jezika.  (islamskazajednica.ba)

U zemljama regiona sinoć je u organizaciji ambasada Republike Turske prigodnim programima obilježen Dan Republike, javlja Anadolu Agency (AA). U sarajevskoj Vijećnici je održan prijem čiji domaćini su bili ambasador Turske u BiH Haldun Koc sa suprugom Pinar. Prijemu su prisustvovali i reisu-l-ulema Islamske zajedncie (IZ) u BiH Husein ef. Kavazović, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH general-pukovnik Senad Mašović, predstavnici turskih institucija i organizacija i brojne zvanice. Tokom programa prisutnima je pročitana i poruka predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana povodom Dana Republike, a poslije prijema je ispred Vijećnice načinjena zajednička fotografija. Osim toga, povodom Dana Republike, sarajevska Vijećnica je osvijetljena bojama turske zastave. Nacionalni praznik Dan Republike u Turskoj obilježen je večeras i prijemom u Beogradu, a ambasador Turske u Srbiji Tanju Bilgic je kazao da su Srbija i Turska spojene dušom. Nacionalni praznik Dan Republike u Turskoj se obeležava 29. oktobra u znak sećanja na proglašenje Republike Turske iz 1923. godine. Republiku je proglasio vojskovođa Mustafa Kemal Ataturk, kojeg je Velika naroda skupština te zemlje potom izabrala za prvog predsjednika. Ambasador Turske u Srbiji Tanju Bilgic obratio se zvanicama na srpskom jeziku zahvalivši svim prisutnima što danas s njim dijele sreću. On je podsjetio da je Republika Turska danas navršila 96 godina, da su diplomatski odnosi sa Srbijom navršili 140 godina, kao i da je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan bio u posjeti Srbiji 7. i 8. oktobra ove godine, te da u turskim firmama u Srbiji ima 8.000 radnih mjesta. Ambasador je kazao i da je trenutna trgovinska razmjena između Turske i Srbije dostigla 1,2 milijardu dolara. "Naš kratkoročni cilj je da dostignemo dvije milijarde dolara, a dugoročni pet milijardi dolara", dodao je.   Također, u organizaciji ambasade Republike Turske u Hotelu Westin u Zagrebu održan je svečani prijem za više stotina zvanica povodom Dana Republike Turske. Nekoliko stotina zvanica sudjelovalo je na svečanom prijemu u organizaciji ambasadora Republike Turske u Hrvatskoj Mustafe Babura Hizlana koji je goste sa saradnicima dočekao na ulazu, a potom se okupljenima, nakon intoniranja dviju državnih himni, obratio kratkim govorom i čitanjem pisma kojeg je povodom 96. obljetnice proglašenja Republike Turske uputio predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan. "Svi događaji koje smo nedavno proživjeli, od napada terorističkih organizacija do pokušaja izdajničkog udara 15. srpnja, iskazi su ove naše povijesne borbe. Operacije Štit Eufrata, Maslinova grana, kao i posljednja, Izvor mira koje smo provodili u Siriji, također su dijelovi te borbe. Vodimo borbu sličnu našem Oslobodilačkom ratu koji smo započeli prije stotinu godina i okrunili ga osnutkom naše nove Republike, ali ovoga puta uz drugačije prizore i metode", poručio je u svom pismu, između ostaloga, Erdogan. Na prijemu su sudjelovali predstavnici diplomatskog zbora akreditirani u Hrvatskoj, saborski zastupnici, državni, politički i vojni dužnosnici, predstavnici vjerskih zajednica, poslovni ljudi, članovi turskog iseljeništva idr. Povodom 96. godišnjice od osnivanja Republike Turske, ambasada Turske u Crnoj Gori priredila je prijem za predstavnike javnog, kulturnog i političkog života, kao i za predstavnike diplomatskog kora, a ambasadorka Turske u Crnoj Gori Songul Ozan se, u ime domaćina, zahvalila gostima na prisustvu. Ambasada Republike Turske na Kosovu organizovala je također prijem povodom 96. godišnjice osnivanja moderne Republike Turske. Na prijemu čiji je domaćin bio ambasador Turske na Kosovu Çağrı Sakar, učestvovale brojne ličnosti iz političkog i društvenog života na Kosovu, među kojima i vršilac dužnosti kosovskog premijera Ramush Haradinaj, brojni poslanici iz skoro svih partija i zajednica, komandant Kosovskih bezbjedonosnih snaga Rrahman Rama, kosovski muftija Naim Ternava, diplomate akreditovane na Kosovu, kao i predstavnici turskih institucija na Kosovu i brojni pripadnici turske zajednice na Kosovu. Svake godine 29. oktobra Turska obeležava Dan Republike u znak sjećanja na 1923. godinu kad je proglašena moderna Republika, koju je proglasio Mustafa Kemal Ataturk.

Ministarstvo vanjskih poslova Turske je saopćilo da Turska odbacuje rezoluciju koja je usvojena u Predstavničkom domu SAD-a o armenskim tvrdnjama, javlja Anadolu Agency (AA). “Rezolucija, koja je očito napravljena i prihvaćena za domaću potrošnju, lišena je bilo kakve historijske ili pravne osnove”, navodi se u saopćenju Ministarstva. Dodaje se također da rezolucija nije pravno obavezujuća i da predstavlja “besmislen politički korak“. Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu je na Twitteru reagovao riječima da se varaju oni koji misle da će se Turskoj osvetiti na ovaj način. “Ova sramotna odluka onih koji iskorištavaju historiju u političke svrhe je za našu Vladu i za naš narod ništava“, poručio je Cavusoglu. Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država je prihvatio nacrt rezolucije kojim su dešavanja iz 1915. godine okaraktrerisana "genocidom". Nacrt, koji je u aprilu predložio demokratski zastupnik Adam Schiff, prihvaćen je sa 405 glasova za, dok je 11 zastupnika bilo protiv. Nacrt rezolucije, koji je dobio podršku Predstavničkog doma, mora biti usvojen i u Senatu na isti način kako bi bio prihvaćen. Ambasador Turske u Washingtonu Serdar Kilic je putem Twittera osudio nacrt rezolucije, napominjući da je nacrt dobio podršku zbog utjecaja lobija stranih zemalja u Predstavničkom domu SAD-a bez ikakvog uvažavanja historijskih činjenica i objektivnih istraživanja. Istakao je da ovakve odluke donesene bez ikakve vizije ne mogu ipak izbrisati ponosnu historiju Turske. Turska ističe da se pomenuta dešavanja ne mogu definisati kao genocid i događaje iz 1915. godine je okarakterisala "tragedijom" za obje strane. Turska naglašava da se ovo pitanje treba riješiti iz perspektive "pravednog pamćenja" koje će značiti sažetak obostranog razumijevanja onog što se dogodilo i uzajamnog poštivanja pamćenja.  

Saad al-Hariri podnio je ostavku na mjesto libanskog premijera u utorak, izjavivši da je "ušao u slijepu ulicu" pokušavajući riješiti krizu izazvanu velikim protestima protiv vladajuće elite i sve intenzivnijim nemirima u zemlji. Ovaj potez vodećeg sunitskog političara ukazuje na porast političkih tenzija koje mogu komplikovati formiranje nove vlade koja bi bila u stanju da se izbori s najgorom ekonomskom krizom Libana od građanskog rata 1975.-1990. godine. Ostavka Haririja, kojeg tradicionalno podržavaju saveznici na zapadu i arapske sunitske zaljevske zemlje, podiže ulog i gura Liban u nepredvidiv pravac. ariri se smatrao ključnom ličnošću za zapadnu i zaljevsku arapsku pomoć Libanu, kome su silno potrebne finansijske potpore koje su im saveznici obećali. Hariri se obratio naciji nakon što su pripadnici lojalni šiitskim muslimanskim pokretima Hezbollah i Amal napali i uništili protestni kamp koji su postavili protuvladini demonstranti u Bejrutu. Bio je to najžešći sukob na ulicama Bejruta od 2008. godine, kada su borci Hezbollaha preuzeli kontrolu nad glavnim gradom u izbijanju oružanog sukoba s libanskim protivnicima odanim Haririju i njegovim saveznicima.

Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH na sjednici u utorak usvojio je predloženi set zakona koji se vežu za presudu Ustavnog suda a tiču se notarske djelatnosti. Vlada FBiH želi ispoštovati stav Ustavnog suda Federacije BiH (FBiH) koji je svojevremeno, između ostalog presudio da Zakon o notarima nije u skladu s Ustavom FBiH. Osim izmjena i dopuna Zakona o notarima, poslanici su odobrili i predložene izmjene Zakona o nasljeđivanju u FBiH, Zakona o registraciji poslovnih subjekata, Zakona o stvarnim pravima, Zakona o zemljišnim knjigama i Porodičnom zakonu. "Klub poslanika Koalicije predvođene HDZ-om BiH podržava izmjene Zakona o notarima i drugih pet zakona koji se vežu u smislu neustavnosti Zakona o notarima, koji je proglašen 2015. godine. Ustavni sud je proglasio pet zakona neustavnim 2018. godine, da bi 2019. godine u petom mjesecu ostavio rok Parlamentu FBiH da usaglasi te zakone s presudom Ustavnog suda što je danas Predstavnički dom i učinio", izjavio je Feni dopredsjedavajući Predstavničkog doma i poslanik navedenog Kluba Mladen Bošković. Također, poslanički klub Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH glasao je "za" navedeni set zakona smatrajući da je suvišno o predloženim rješenjima raspravljati budući da se tiču samo usklađivanja s presudom Ustavnog suda. "Iz više razloga smo za izmjene i dopune Zakona o notarima jer konkretno Bihać sa oko 50.000 stanovnika ima dva notara, te se ponekad nalazimo u situaciju da jedno od njih nije tu. Također, smatramo da su ovim Zakonom notari držali monopol u svim gradovima u Federaciji, a sa novim zakonom poboljšat će se rad građana u FBiH koji trebaju notarske usluge",  istakla je za Fenu šefica Kluba SBB-a BiH Azra Hadžić-Bećirspahić. Poslanik Kluba SDA Miralem Galijašević mišljenja je da u ionako neriješenom sistemu navedena izmjena donosi "zbrku" jer predviđa da "svi oni koji su sposobni mogu sačiniti ugovor koji treba da ide na ovjeru do notara". Na taj način se, kako kaže, stranke dva puta moraju pojaviti pred notarom "ili da izaberu notara kao obrađivača ili da budu kod notara zbog ovjere". "Mislim da to nije dobro rješenje i treba tražiti neko praktičnije", naglašava Galijašević. U ime samostalnih poslanika Dženana Hodžić istakla je da su oni uložili amandmane koji se temelje na usklađivanju odredaba Zakona o notarima u skladu sa presudom Ustavnog suda FBiH. "Međutim, u Prijedlogu sporan je postupak solemnizacije. Samo na drugi način mi opet podržavamo da notar može kao fizičko lice da napravi ugovor, ali taj isti ugovor da bi bio pravno valjan ponovo mora proći provjeru notara i ovjeravanje. To je iziskivanje dodatnog troška građanima i nije u skladu sa njihovom slobodom izbora", dodala je zamjenica šefa Kluba samostalnih poslanika Hodžić. Pojam solemnizacije koji se kao postupak uvodi u predložene izmjene i dopune Zakona o notarima, nalaže da građani, iako dobivaju izbor da njihov pravni akt (ugovor, rješenje i sl.) obradi advokat ili drugi stručnjak odgovarajuće pravne kvalifikacije, što mogu biti i oni sami, ipak moraju otići i kod notara da bi on potvrdio zakonsku ispravnost sačinjenog rješenja. U to spadaju pravni poslovi o reguliranju imovinskih odnosa između bračnih drugova, kao i onih koje žive u izvanbračnoj životnoj zajednici, poslovi čiji je predmet prijenos ili stjecanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama, zatim kojima se sačinjavaju osnivačka akta godspodarskih društava i utvrđuje njihov statut i svaka njegova promjena. Dakle, navedene pravne poslove u vidu privatne isprave mogu sačinjavati same stranke u postupku, ali s ciljem zaštite pravne sigurnosti neophodno je da ih solemnizira notar po postupku koji je detaljno propisan u predloženim izmjenama i dopunama Zakona o notarima. Nakon razmatranja navedenog seta zakona Vlada Federacije BiH prihvatila je amandmane poslaničkog Kluba Demokratske fronte-Građanskog saveza, koji postaju sastavni dio Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima. Također, prihvaćeni su amandmani ovog Kluba koji se odnose i na navedenih pet zakona.  Da bi predložene zakonske izmjene u vezi notarske djelatnosti stupile na snagu potrebno je da ih odobri i Dom naroda Parlamenta FBiH

Članovi Predsjedništva BiH susreli su se u Briselu s komesarom za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesom Hahnom, a tokom sastanka iskazana je zahvalnost za kontinuiranu podršku i posvećenost Evropske unije (EU) i njenih institucija eurointegracijama BiH, kao i za izražene napore da u prethodnom mandatu Evropske komisije (EC) Bosna i Hercegovina napravi značajne rezultate na evropskom putu. Kako je saopćeno iz Predsjedništva BiH, razgovarano je i o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH i procesu formiranja vlasti na svim nivoima u BiH, ali i o kontinuiranoj i snažnoj opredijeljenosti BiH za evropske integracije. Tema susreta je bila i regionalna saradnja u kontekstu pristupa regije zapadnog Balkana evropskim integracijama, te posljednjih odluka Evropskog vijeća o odlaganju pregovora za pristup Republike Albanije i Republike Sjeverne Makedonije. Istaknuto je da se treba usredotočiti na ekonomski razvoj regije, jačanje tržišta i da treba prebaciti fokus na ekonomski razvoj, jer je i ekonomski uticajnija i razvijenija regija poželjnija EU. Članovi Predsjedništva BiH poželjeli su uspjeh na novoj funkciji komesaru Hahnu i izrazili nadu da će se evropski put BiH i zemalja regije nastaviti.